TRIBINA: 200 GODINA OD GENOCIDA U SJENICI
Upisao Akica_ u 23/12/2009 00:52:40
PO?TEDITE MI ?AST, ?IVOT VAM HALALIM

Sand?ak: Poslije 200 godina od genocida nad sjeni?kim muslimanima 26. decembra kona?no ?e se progovoriti i u Sjenici. "PO?TEDITE MI ?AST, ?IVOT VAM HALALIM" su rije?i sand?a?ke djevojke koja je prvo mu?ena, silovana pa ubijena od strane ?etnika. U svojoj dugoj i dramati?noj povijesti Sand?ak je bio izlo?en konstantnom razaranju, a njegovo stanovni?tvo mukama i stradanjima.

SEDAMNAEST godina posle otmice u stanici Strpci, pronadjeni su posmrtni ostaci jednog od otetih putnika.

Ostale vijesti

PO?TEDITE MI ?AST, ?IVOT VAM HALALIM ?

Sand?ak: Poslije 200 godina od genocida nad sjeni?kim muslimanima 26. decembra kona?no ?e se progovoriti i u Sjenici. "PO?TEDITE MI ?AST, ?IVOT VAM HALALIM" su rije?i sand?a?ke djevojke koja je prvo mu?ena, silovana pa ubijena od strane ?etnika. U svojoj dugoj i dramati?noj povijesti Sand?ak je bio izlo?en konstantnom razaranju, a njegovo stanovni?tvo mukama i stradanjima.?

Naro?ito je bo?nja?ko stanovni?tvo Sand?aka zapamtilo osvaja?e sa Zapada koji su se svetili osvaja?ima sa Istoka i obrnuto, u ?emu se posebno izdavajaju Srbi i Crnogorci ubijanjem Bo?njaka radi plja?ke njihove imovine i prisvajanja njihove zemlje pod la?nom optu?bom ?odro?avanja? i zahtjevom da se ?vrate u veru pradedovsku?, ?to je zapravo primitivni izgovor hajdu?kih sinova. Oni to ?ine pojedina?no, ali i zajedni?ki s drugima. Tako su npr. srpska i habzbur?ka vojska spalile 1689. godine Novi Pazar nakon ?to su ga opusto?ile, poubijale sve dostupno stanovni?tvo, bez obzira na pol i starost, da bi se osvetile ?Turcima?. Sli?nom stradanju bili su izlo?eni i Sjenica, Prijepolje, Akova kao i druga mjesta Sand?aka i Crne Gore. ?tovi?e istebljenje poturica koje su izveli Crnogorci 1711. U Crnoj Gori, nadma?ilo je sva dotada u?injena. ?Istrebljenje? koje je Njego? opjevao u ?Gorskom vijencu?, zlo u koje se umije?alo i ruski car Petar Veliki. Od toga istrebljenja nije ni manje ne?ovje?na bila prevara Bo?njaka Sjenice, Nove Varo?i, Prijepolja i Priboja.
Misli se posebno na masakr 1809. godine u Sjenici kada se Kara?or?e nakon otpora koji su mu pru?ili Sjeni?aci, dogovorio s njima da dopuste njegovoj vojsci samo da preno?i u gradu, garantuju?i da se stanovni?tvu ne?e ni?ta dogoditi. Kada je srpska vojska u?la, sjeni?ki Srbi uru?ili su d?elatima spiskove Bo?njaka koje treba likvidirati, a po?to se po dogovoru morala skloniti sjeni?ka vojska, bio je otvoren put za klanje, pa je zaklano preko 2.500 Bo?njaka Sjenice. Kara?or?eva vojska produ?ila je potom put prema Suhom Dolu i tamo se sastala sa crnogorskom vojskom, a onda su zajedni?ki krenule na Novi Pazar u kojem su izvr?ile sli?ne zlo?ine nad Bo?njacima. Klanje Bo?njaka izvedeno je u jednoj od novopazarskih d?amija iz koje se poput potoka na ulicu probila krv zaklanih.Jo? gnusniji zlo?in nad Bo?njacima izvr?ili su Crnogorci u Kola?inu 1858. Godine kada je izgorjelo u vlastitim domovima preko 600 Kola?inaca Bo?njaka ne ra?unaju?i one koji su u bijegu ubijeni, ?to se desilo mnogima iz okoline Kola?ina ?iji su domovi najprije oplja?kani a potom spaljeni. Ne?to prefidnije postupalo se s Bo?njacima Nik?i?a kada se preko 400 bo?nja?kih porodica ostalo samo 19 porodica, 1879. U gradu kojeg je Cviji? smatrao najipresivnijim muslimanskim gradom na Balkanu. Mentalitet hajduka Kara?or?eva tipa, iskazanom masakrom u Sjenici, ispoljili su Crnogorci na Pe?teri 1912. Kr?enjem date rije?i i ubijanjem nevinih ljudi, te plja?kanjem njihove imovine.
Po?to su ih obmanuti Pe?terci nahranili jelima, ?to je trebalo da zna?i kraj grabe?i koja ih je bila opsjela, na scenu su stupile Crnogorke koje su dovele konje da natovare oplja?kanu imovinu. Poseban vid kulturocida demonstrirali su Crnogorci nasilnim pokr?tavanjem i masovnim ubijenjam muslimana Plava i Gusinja 1912. i 1913.
Tada je nasilno pokr?teno 12000 muslimana a ubijeno je 1200, mada podaci govore da je cifra mnogo ve?a. Crnogorci su 1919. godine u plavsko-gusinjskom kraju ponovili pokolj, kada je ubijeno vi?e od 450 nevinih i uglednijih ljudi u ovog kraja.
S obzirom na zla koja su im po?injena i na ?injenicu da je Sand?ak stolje?ima bio u sastavu Bosne, logi?no je ?to su prvaci Sand?aka na Sjeni?koj Konferenciji 1917. donijeli odluku da se Sand?ak pripoji Bosni, koliko je i nedopustivo ?to ih je srpski re?im zbog toga kaznio na sudskom procesu u Novom Pazaru 1920. godine. Sand?aklije u svom Memorandumu 1919. isti?u da su od stvaranja Kraljevine SHS do tada oplja?kana 194 muslimanska sela, da je ubijeno preko 1.300 Bo?njaka u prijepoljskom i pribojskom kraju kada se ovi obra?aju vlastima, a ove im ?alju hajdu?kog haramba?u Kostu Pe?anca ?iji ?etnici ubijaju 18. jula 1924. Samo u selu Star?evi?u 28 osoba bo?nja?ke nacionalnosti, dok su ?etiri mjeseca kasnije Crnogorci napravili divlji pokolj Bo?njaka u ?ahovi?ima, Pavinom Polju i Gran?arevu kakav je nepoznat pravnoj dr?avi u miru. Uzimali su majkama i sestrama djecu iz naru?ija i klali ih pred njihovim o?ima, derali (gulili) ljude onako kako se guli jagnje. Samo mjesec dana kasnije Crnogorci su izvr?ili pokolj Bo?njaka u Ro?ajama.
U februaru 1925., izvr?eni su pogromi nad Bo?njacima u Novom Pazaru, u vrijeme izbora, ?to je bio jedan od razloga masovnom, iseljavanju Bo?njaka u Tursku, ?emu je kumovala kratkovida politika te dr?ave kada je 1938. Donijela sa srpskim progoniteljima konvenciju o iseljavanju muslimanskog stanovni?tva iz Makedonije (J. Srbije) u Tursku. Ve? je istaknut ?etni?ki pokolj Bo?njaka u bjelopoljskom kraju u januaru 1943. Kada su ?etnici zapalili preko 55 sela (a ne 33 sela, kako stoji u ?uri?i?vu izvje?taju) i kada su ubacivali u zapaljene domove ?ene, djecu i starce, ili ih vezivali oko hrastova odnosno stogova sijena koje su potom palili, ?ak su stavljali ?enama slamu u dimije koju bi potom zapalili itd.
I u vrijeme genocidnog rata na Bosnu i Hercegovinu izbila su zlodjela na povr?inu i u Sand?aku. Nakon masovnih hap?enja i deportacije bosanskih izbjeglica sa Crnogorskog primorja, u avgustu 1992. Crnogorci su uni?tili eksplozijom 7 poslovnih objekata u Pljevljima, oteto je iz voza i ubijeno 17 Bo?njaka iz Sjeverina; odvedena su nasilno 22 lica iz Bukovice (Pljevlja) u ?ajni?e iz koga se vratilo samo pet osoba; 27. Februara 1993. Izvedeno je iz voza Beograd-Bar kod ?trpaca 20 lica bo?nja?ke nacionalnosti i odvedeno u nepoznatom pravcu. Stoga je ispred srpsko-crnogorske represije i tortura napustilo Sand?ak u toku ovog rata u Bosni i Hercegovini oko 70.000 Bo?njaka koje je srpska proglasila teroristima koji su odselili u Tursku da se obu?avaju za borbu kojom treba da odvoje Sand?ak od SR Jugoslavije i pretvore ga u Republiku, ?to je doista najjadniji cinizam srpske ?tampe.

Autor: Dr. Rasim Muminovi?

SEDAMNAEST godina posle otmice u stanici Strpci, pronadjeni su posmrtni ostaci jednog od otetih putnika.

Zeljeznicka stanica Strpci
U selu Sjedaca, tridesetak kilometara od Srebrenice, u siprazju na obali jezera Perucac, pronadjene su dve lobanje. Analizom DNK utvrdjeno je da jedna lobanja deo tela putnika Halila Zupcevica (58) iz Trebinja. To je potvrdila i Klaudija Kulih, sef Meðunarodne komisije za nestale u BiH. - To je prvo preklapanje DNK nestalih u Strpcima. Nazalost, nema ostataka celog skeleta - izjavila je Kulih.

Zupcevic je u vozu bio sa suprugom Sanijom, kada su u Strpcima upali Milan Lukic i pripadnici paravojne jedinice. Posle legitimisanja, izveli su 18 putnika muslimana, jednog Hrvata i jednog crnca.
Sanija sa dvoje dece sada zivi u Svedskoj, gde je dobila azil.
- Ocu sada mozemo podici spomenik - kaze zrtvin sin Emir.

Za otmicu u Strpcima, izvedenu 27. februara 1993. godine, zasada je samo odgovarao Nebojsa
Ranisavljevic (45) iz Despotovca, koga su u okolini Rudog, na teritoriji Republike Srpske, 1996. godine oteli pripadnici crnogorske SDB i prebacili ga u Crnu Goru.
U Visem sudu u Bijelom Polju, u septembru 2002. godine, izrecena mu je kazna od 15 godina zatvora zbog ratnog zloèina nad civilima.
Ranisavljevic je priznao ucesce u otmici i ranjavanju jednog putnika koga je potom Lukic zaklao, da bi na suðenju demantovao izjavu iz istrage, pravdajuci se torturom koju je preziveo na ispitivanju u Podgorici. Ranisavljevic je trazio da bude isporucen Hagu da mu se tamo sudi. Ali, Tribunal je cutao...

Interesantno, u Hagu je nedavno za 21 krivicno delo ratnog zlocina nad civilima i necovecno postupanje na dozivotnu robiju osuðen Milan Lukic, koji je, po svedocenjima o slucaju Strpci, sa izvesnim Bobanom Inðicem ubijao putnike iz voza. Meðutim, u optuznici nije bilo ni reci o slucaju Strpci...
Lukic je u Srbiji za otmicu i likvidaciju putnika iz autobusa u Sjeverinu kod Priboja, osuðen na 20 godina zatvora, maksimalnu kaznu koju je tada predviðao zakon.

LIM

ZRTVE su bile iz Prijepolja, Priboja, Beograda i Podgorice, a odvedeni su u selo Prelovo kod Visegrada. Po optuznici, tamo su ih tukli i oteli im novac. Zatim su ih vezane odvezli ka Visegradu gde su u garazi napustene kuce ubijeni. Postoje sumnje da su tela bacena u Lim. Zbog toga se svake godine clanovi porodica ubijenih okupljaju na obali reke da odaju pocast.

ISTRAGE

Zz otmicu na Zeleznickoj stanici u Strpcima 1993. godine optuzivani su pripadnici paravojne formacije "Beli orlovi" na celu sa Milanom Lukicem. Zbog ovog zlocina osuðen je samo Nebojsa Ranisavljevic, dok je protiv voðe Milana Lukiæa voðena istraga u Republici Srpskoj, ali je sve obustavljeno zbog nedostatka dokaza. Lukic u Srbiji nikada nije odgovarao za otmicu u Strpcima. Kratko je voðena samo istraga u aprilu 1994. godine.

 


.