Vijesti Sandžak, DOBRO DOSLI NA SANDZAK CHAT

Novi Pazar, grad koji vjekovima egzistira u dolini rijeke Ra?ke, na obroncima planina Rogozne i Golije i u podno?ju Pe?terske visoravni, tokom svih godina svog postojanja bio je stjeci?te i most gdje su se susretale razli?ite vjere, kulture, narodi i obi?aji. Okrenut i prema istoku i prema zapadu, ovaj grad je bio raskrsnica puteva koji su vodili od Bosne i Dubrovnika, preko Skoplja, do Soluna i Istanbula.

Svi ljudi koji su u njega do?li i koji su kroz njega pro?li, ostavili su svoj trag kao mali kamen?i? u beskrajnom istorijskom mozaiku.

Prije dolaska Turaka na ove prostore postojala su naselja, manja i ve?a, koja su naseljavali kr??ani. Arheolo?ki lokaliteti i iskopine tih naselja i danas se nalaze u okolini grada. Arheolozi se ne mogu dogovoriti da li je najve?e naselje bilo na Pazari?tu, ili je bilo na lokalitetu Podbijelje - Kriva?a, gdje se danas nalazi Industrijska zona grada, ali je ?injenica da iz tog perioda poti?u vjerski objekti Manastir Sopo?ani, Manastir ?ur?evi stupovi i Petrova crkva, objekti koji su u tom vremenu slu?ili za obavljanje vjerskih obreda kr??anskog stanovni?tva.
Dolaskom Turaka i utemeljenjem grada Novog Pazara od strane Gazi Isa-bega 1461. godine, izgradnjom d?amije i mekteba na lokalitetu dana?njeg Fakulteta za islamske studije, izgradnjom hamama, hanova, bezistana, vodovoda, du?ana i svega onoga ?to je bilo potrebno da bi jedan grad u petnaestom vijeku ?ivio, promijenio se izgled i arhitektura ove pitome doline.

Turska dr?ava je organizaciono-administrativno bila podijeljena, izme?u ostalog, i na sand?ake. Jedan od tih sand?aka jeste i Novopazarski sand?ak u kome su Bo?njaci muslimani i Srbi kr??ani ?ivjeli, i jo? uvijek ?ive, uz me?usobno uva?avanje, toleranciju i po?tovanje razli?itosti. To po?tovanje i su?ivot datira jo? iz perioda osnivanja grada u 15. vijeku. Svako je imao svoju vjeru, svoje obi?aje, svoju kulturnu i obrazovnu autonomnost, ali to nije smetalo da se uspostave i odnjeguju dobri me?uljudski, prijateljski i kom?ijski odnosi.

Za preko pet stotina godina vladavine na ovim prostorima muslimani su pomogli kr??anima da obnove i sa?uvaju sve najzana?ajnije objekte kr??anske kulture i religije. Sopo?ani, ?ur?evi stupovi, Petrova crkva i danas stoje kao svjedoci vremena, kulture i arhitekture jednog od naroda koji ?ivi na tlu Sand?aka.

Ali nisu samo obnavljali tu?u, ve? su muslimani izgra?ivali i svoju arhitekturu. Veleljepne d?amije sa kupolama i vitkim minaretima koja paraju nebo, stara Novopazarska banja, Isa-begov hamam, bezistani i hanovi, karavan-saraji, tvr?ava sa tri bedema i Kulom motriljom, specifi?ne ku?e pokrivene ?eremidom i sre?ene ba??e oko njih, kaldrmisane ulice kroz koje su vijugale brazde sa ?istom vodom, mahale sa uskim sokacima i zbijenim ku?ama koje su odisale prisno??u i povezano??u me?u kom?ijama, jesu do tada nevi?en arhitektonski stil na ovim prostorima. Novi Pazar je rastao i razvijao se, pa je prema nekim istori?arima u jednom trenutku bio ve?i i ljep?i i od Londona i od Pariza.
A onda su do?li ratovi i bune. Prvo Balkanski, pa onda oni veliki Svjetski, koji su se paradoksalno, uvijek vodili u ime mira.

U svim tim ratovima uvijek je stradao poneki dio arhitekture grada, a njegova ljepota se krnjila. Ali grad je uvijek najvi?e stradao u takozvanom miru. Gradom i cijelom regijom sa dr?avnog nivoa vladali su razni vladari, od monarha preko ?najve?eg sina svih naroda? i ?balkanskog kasapina? pa do dana?njih ?demokrata?. Svima njima kao da je u opisu radnog mjesta i postavljenih ciljeva i zadataka bila jedna jedina misao - upropastiti i uni?titi islamsku arhitekturu i kulturu.

Komunisti su u ostvarenju ovog cilja oti?li najdalje. Bukvalno su sru?ili 80% objekata u centru grada, promijenili mu izgled i upropastili ga ru?nim zgradama od betona, ponosom socijalisti?ke arhitekture, kojima ne prili?i da budu u centru grada i koje ga samo ru?e. Umjesto da o?uvaju autenti?nost Tijesne ?ar?ije, da je restauriraju i obnove, a da predvi?ene zgrade zidaju na periferijskim livadama, komunisti?ki arhitekte su samo ru?ili, otimali vakufsko i zatirali svaki trag islamske arhitekture. Sarajevo se danas ponosi Ba?-?ar?ijom i hiljade turista je posjete svake godine, a Novopazarska ?ar?ija je bila sli?ne ljepote.

U tom svom pomahnitalom ru?ila?kom pohodu nisu se libili da ru?e i d?amije, pa stariji Novopazarci govore o nekoliko sru?enih, a najupe?atljivija je velika Kolo d?amija. Ono ?to nisu stigli da poru?e ostavili su da pod naletom zuba vremena propada i samo se uru?i, a svaki poku?aj lokalnog stanovni?tva da spasi ?to se spasti mo?e bio je sprje?avan zabranama i pravnim rje?enjima svakojakih ?zavoda za za?titu spomenika kulture?. Jedan od takvih primjera je i Isa-begov hamam u centru grada o kome niko godinama nije vodio ra?una, a Pazarci su nemo?no posmatrali kako propada.

Ali opet je i pored masovnog ru?enja ostalo dosta objekata koji svjedo?e da muslimani na ovim prostorima ?ive dugi niz godina. Altun-Alem d?amija, Lejlek d?amija, Amir-agin han, Tvr?ava, Kula motrilja, Stara banja...

I dolazimo u vrijeme dana?nje, kada su u Srbiji na vlasti ?demokrate?. Putnik namjernik koji dolazi u Novi Pazar, turista, strani ili doma?i, iz kog god pravca da ulazi u Novi Pazar, pored puta ?e mo?i da vidi samo znakove i putokaze za Sopo?ane, ?ur?eve stupove i Petrovu crkvu, kao da u ovom gradu ne postoji nijedan drugi objekat i spomenik kulture. Kao da ovdje ne ?ivi niko do Srbi. Bo?njaka kao da nema. Niti jednog putokaza za Gazi Isa-begovu medresu, Fakultet za islamske studije, Altun-Alem ili Lejlek d?amiju, dvije najpoznatije, a o drugim d?amijama i ustanovama da i ne govorimo, a u samom gradu ih ima preko 30.

Sopo?ani, ?ur?evi stupovi i Petrova crkva jesu kulturno i istorijsko naslije?e ovoga grada i treba da su ozna?eni, ali oni su samo jedan dio tog naslje?a. Drugi, znatno ve?i dio kulture i istorije Novog Pazara ?ine objekti koji su nepravedno izostavljeni sa putokaza i nisu ozna?eni. Zbog ?ega je to tako? Za?to se i na ovom polju vr?i diskriminacija? Radi li to neko smi?ljeno i namjerno, ili se samo po?tuje diskriminatorski Ustav Republike Srbije, done?en od strane ?demokrata?, koji Srbiju defini?e kao dr?avu srpskog naroda i ostalih gra?ana, pa ?ostali? nemaju prava da se ?uju i vide? Jesu li ?ostali? dobri jedino kada ?ute i ne tra?e prava koja im pripadaju? Pitanja je mnogo, a odgovora niotkud.
Islamska zajednica u Srbiji, jedina institucija koja se bori da se ?uje glas obespravljenih i diskriminisanih Bo?njaka, koji potpadaju pod ustavnu kategoriju ?ostali?, vi?e puta je slala nadle?nim institucijama i organima dopise i zahtjeve da se ova nepravda ispravi, da spomenici islamske kulture i arhitekture dobiju ravnopravan tretman i da se prekine sa ovim diskriminatorskim odnosom. Kakav odgovor od nadle?nih je dobijen mogu na ulazu u grad iz svih pravaca pro?itati svi putnici koji u Novi Pazar dolaze ili koji kroz njega prolaze.