Vijesti Sandžak, DOBRO DOSLI NA SANDZAK CHAT

?ETNICI U PARLAMENTU KANADE POKU?AVAJU SPRIJE?ITI USVAJANJE REZOLUCIJE O GENOCIDU U SREBRENICI I BiH
Upisao Akica_ u 07/10/2009 22:45:31

Ostale vijesti

Mogu li ikad vi?e ovakve srpsko-fa?isti?ke ?etni?ke spodobe zaustaviti Bo?njake?

Rezolucija o genocidu u Srebrenici i BiH, ?iji sponzor je Brain Masse, ?lan Parlamenta Kanade, treba uskoro biti usvojena u Parlamentu Kanade!

Kanadski ?etni?ki ravnogorski pokret je zapo?eo kampanju me?u kanadskim Srbima protiv Rezolucije o genocidu u Srebrenici i Bosni i Hercegovini, koja se nalazi u parlamentarnoj proceduri.
U organizaciji Kongresa Bo?njaka za Kanadu, Instituta za istra?ivanje genocida Kanada i Bosanskohercegova?ke zajednice Windsor u subotu 29. augusta u Windsoru, ta?no na 820. godi?njicu Povelje Kulina bana koja je potvrdila samostalnost i nezavisnost dr?ave Bosne i Hercegovine, odr?ana je konferencija na kojoj je ?lan Parlamenta Kanade Brian Masse javno obznanio svoje sponzorstvo nad Rezolucijom o genocidu u Srebrenici i Bosni i Hercegovini. U me?uvremenu se Brian Masse-u pridru?ilo vi?e od ?etrdeset ?lanova Parlamenta u smislu podr?ke Rezoluciji. Tako je na pomolu krunisanje petogodi?nje aktivnosti Bo?njaka u Kanadi, ?iji cilj je usvajanje Rezolucije o genocidu u Bosnu i Hercegovinu od strane Vlade i Parlamenta Kanade, kao moralnog duga jedne razvijene, zapadne demokratije prema ?rtvama zlo?ina dopu?tenog od razvijenih, zapadnih demokratija.

Genocid u Srebrenici, tada?njoj za?ti?enoj zoni Ujedinjenih nacija, po?injen je od 11. jula 1995. godine, kada su snage pod komandom zlo?inca Ratka Mladi?a zauzele to podru?je. Mladi? se jo? uvijek nalazi u bjekstvu mada ve? 15-tak godina postoji optu?nica i me?unarodna potjernica protiv njega. U julu 1995. godine, nakon pada Srebrenice, vi?e od 8.000 bo?nja?kih mu?karaca i dje?aka koji su za?titu poku?ali prona?i kod snaga UNPROFOR-a, pogubile vojne, policijske i paravojne snage Srbo-Crnogoraca iz BiH, Srbije i CG pod direktnom komandom najtra?enijeg zlo?inca Mladi?a.

Aktivnost kanadskih Bo?njaka je po?ela 2005. godine na desetogodi?njicu genocida u Srebrenici kada se Jean Augustine, tada?nji ?lan Parlamenta Kanade obratila istom sa izjavom u kojoj je tra?ila o?itovanje Kanade kao demokratske zemlje po pitanju agresije i genocida u Bosni i Hercegovini.

Iako su Bo?njaci Kanade u vi?e navrata tra?ili da se zakonom zabrani djelovanje fa?isti?ko-teroristi?kih organizacija, unato? tome, srpski Ravnogorski ?etni?ki pokret i dalje djeluje u Kanadi, pa bez obzira na antidejtonski, protuustavno i militantno, i ?to je velika prijetnja ne samo za Bosnu i Hercegovinu, ve? i za ?iru regiju. Ipak i ova akcija kanadskih ?etnika predvo?ena Ravnogorskim ?etni?kim pokretom Kanade, je usmjerena prema kanadsko-srpskoj zajednici u smislu mobilizacije i aktiviranja iste za zaustavljanje procesa usvajanja Rezolucije u kanadskom saveznom Parlamentu. U letcima koje ?etnici u srpsko-engleskoj verziji dijele ?irom Kanade negira se postojanje kanadske bo?nja?ke zajednice, Bo?njaka uop?e i dr?ave Bosne i Hercegovine. Posebno se negira agresija na Bosnu i Hercegovinu i zlo?in genocida nad Bo?njacima. ?etnici u Kanadi obmanjuju kanadsku javnost o navodnom postojanju samo genocida nad Srbima u Prvom i Drugom svijetskom ratu, izvr?enih od strane Bo?njaka i Hrvata.

Brian Masse na sve?anosti u Windsoru kada je obznanio da ?e biti sponzor Rezolucije o genocidu u Srebrenici i BiH koja se treba usvojiti u Parlamentu Kanade.

Trenutna akcija ?etni?kih teroristi?kih organizacija u Kanadi nije ni?ta novo. Iste se pojavljuju redovno kod svih zna?ajnijih akcija kanadskih Bo?njaka. Tako je bilo kod sljede?ih aktiovnosti:

- akcije priznavanja bosanskog jezika u Kanadi,
- akcije priznavanja imena Bo?njak u slu?benim, politi?kim i statisti?kim dokumentima Kanade,
- reakcije kanadskih Bo?njaka na sramno dodjeljivanje 75.000 dolara od strane Trilium fondacije kanadskom Ravnogorskom ?etni?kom pokretu od kojih je izra?ena bista Dra?i Mihajlovi?u u njegovoj prirodnoj veli?ini, zlo?incu ?iji sljedbenici su zlostavljali kanadske vojnike kako u Drugom svijetskom ratu, tako i prilikom zadnje agresije na Bosnu i Hercegovinu,
- uspje?ne akcije kojom je sprije?ena akcija tada?njeg ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Mladena Ivani?a. On je u Kanadi 2003. godine privatno boravio koriste?i ministarske ovlasti, neovla?teno, a uz pomo? ambasadora Bosne i Hercegovine u Ottawi, dr. Vjekolsava Domljana napravio kontakt sa zvani?nicima uglednog Carleton Univerziteta iz Ottawe, kojom prilikom je ugovarao saradnju zasnovanu na principima ?multikulturalizma? izme?u re?enog, stvarno multikulturalnog Univerziteta iz Ottawe i Univerziteta u Banja Luci, koji nema ni ?m? od multikulturalizma, jer je taj univerzitet skoro 100 posto etni?ki srpski i identifikuje se sa pojmovima vjerske i nacionalne diskriminacije i aparthejda izraslih iz srpsko crnogorske agresije na Bosnu i Hercegovinu i genocida koji su po?inili Srbi i Crnogorci nad Bo?njacima,
- reakcije kanadskih Bo?njaka na seriju ?lanaka u kanadskoj ?tampi koji afirmi?u pretpostavljenu srpsko-hrvatsku podjelu dr?ave Bosne i Hercegovine. Tada se u kanadskoj bro?uri ?Cantiki? pojavila i karta gdje je preko Bosne i Hercegovine napisano Croatia.
- reakcije kanadskih Bo?njaka na priznavanje po?tanskih maraka genocidnog entiteta. Po?tanski sistem Kanade zara?unava odre?enu svotu na svako pismo, paket i bilo kakvu po?iljku u genocidnom entitetu. Isto va?i i u obratnom smislu gdje po?tanski sistem genocidnog entiteta zara?unava takse na sve po?iljke u Kanadu. To zna?i da postoje ugovori o me?usobnom pla?anju izme?u Kanade i genocidnog entiteta, ?to je neprihvatljivo sa aspekata me?unarodnog prava po kome su jedino dr?ave subjekti po?tanskog saobra?aja,
- permanentnom radu kanadskih Bo?njaka na objelodanjivanju zlo?ina?kih radnji kanadskog generala u penziji Lewis MacKenzie. Navedeni general prilikom svoje misije u Bosni i Hercegovini u funkciji komandanta Mirovnih snaga UN je vi?e puta u logoru ?Kod Sonje? silovao Bo?njakinje koje su svoje svjedo?enje zapisale u knjizi ?Oficir sa ruzom?, otvoreno se svrstao na stranu agresora i obmanjivao svijetsku javnost o stvarnoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Na ?alost bosasnkohercegova?ko pravosu?e nije voljno pokrenuti tu?bu protiv generala. Silovane Bo?njakinje su spremne do?i u Kanadu i javno svjedo?iti o zlo?inama generala. Ina?e general u penziji i sada vojni savjetnik i analiti?ar je redovan gost svih skupova kanadskih Srba. Akcijom kanadskih Bo?njaka sprije?eno je imenovanje generala u Senat saveznog parlamenta Kanade.

Kanadska va?na ulogu u me?unarodnoj zajednici i kanadsko ?lanstvo u Upravnom odbor Vije?a za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini nije spojivo sa odnosom Vlade Kanade prema kanadskim Bo?njacima i prema Bosni i Hercegovini. Kanada zbog svog neodlu?nog i neblagovremenog djelovanja, i dopu?tanja agresije na Bosnu i Hercegovinu kao i genocida u Srebrenici i Bosni i Hercegovini, sada ima ?ansu da uka?e po?ast ?rtvama genocida, i da u interesu sada?njih i budu?ih generacija istraje u pobjedi istine i pravde za Bosnu i Hercegovinu.

Kanada treba prvo da ispravi svoje grijehe iz pro?losti kad nije htjela priznati glas ve?inskog izbornog bosanskohercegova?kog tijela, kad se postavila na pogre?ne stvari umjesto na principe demokratije i glasa naroda kojega je trebalo po?tivati i braniti. U kriti?no doba agresije na Bosnu i Hercegovinu i genocida nad Bo?njacima, Kanada je bila vo?ena premijerom koji je dozvolio da se etni?ki interesi iz njegove li?ne familije umije?aju u vanjsku politiku zemlje.
Letak kanadskih ?etnika: latini?na transkrpicija

ZAUSTAVIMO BRAJANA MASIJA

?amar srpskoj zajdnici u Kanadi

Dobronamerni ljudi ?irom Kanade, a posebno Srbi Windsora su zate?eni i zapanjeni skora?njim postupokom Brajana Masija, poslanika saveznog parlamenta iz partije Nove Demokratije za zapadni Windsor. Brajan Masi je sa vode?im ljudima takozvane bo?nja?ke zajednice pokrenuo inicijativu u saveznom parlamentu za uvo?enje tzv. Dana se?anja na genocid u Srebrenici koji se navodno dogodio 1995. U svom govoru na ?alosnom skupu koji je organizovao pre dve nedelje Masi je poku?ao da zadivi svoje nove bo?nja?ke prijatelje koriste?i jake i zvu?ne re?i kao ?to su genocid, masakri, ratni zlo?ini, itd.
Jedini zlo?in po?injen ovde je zlo?in protiv istine i njega je po?inio mnogopo?tovani Brajan Masi iz Nove Demokratije. Tu?na istina je da ovaj napasni stru?njak za genocid dolazi upravo iz multikulturnog saveta Windsora koji ve? godinama unazad odaje srpskoj zajednici najvi?a priznanja za rad i doprinos Windsoru i okolini.
?ta je nateralo na?eg Brajana da bira strane u nametnutom balkanskom sukobu?
Kako to da Srbe pominje samo kao ratne zlo?ince na ovom propagandnom skupu?
Odgovor je jednostavan: Brajan Masi je ambiciozni politi?ar koji se na tr?i?tu nudi onome ko ponudi najvi?e para. Istina o balkanskim ratovima mu predstavlja samo smetnju. Tako?e na? Brajan je i odli?an matemati?ar. On je lukavo izra?unao da srpske ?rtve ne donose puno prihoda, a ni glasova da bi se njima bavio. Naprotiv, srpske ?rtve i srpska stradanja mogu samo da zasmetaju ili da upropaste uspe?nu karijeru na?eg cenjenog poslanika. Uzgred budi ra?eno, osim tzv. genocida ?ta drugo Brajan Masi i partija Nove Demokratije mogu da nam ponude. Njihova ra?unica je jasna, stavimo genocid u prvi plan, pa niko ne?e da nas gnjavi o problemima zapadnog Windsora koji sve vi?e podse?a na siroma?ne zemlje tre?eg sveta.
Brajan Masi je hitar da prepozna genocid u Srebrenici 1995. ali ga nigde nema kada su u pitanju stvarni i tragi?ni genocidi iz pro?log veka kao ?to je pokolj 1,5 miliona Jermena od strane Turaka tokom prvog svetskog rata ili pokolj preko milion Srba od strane Hrvata i Muslimana (Bo?njaka kako ih Masi naziva) tokom drugog svetskog rata.
Ovaj pamflet ne?e promeniti Masijevo mi?ljenje o nama, jer mi osim istine nemamo ?ta drugo da ponudimo. Ovo je prevashodno namenjeno svim dobronamernim ljudima da se sete ove podle avanture Brajana Masija i njegove Nove Demokratije slede?i put kada budu glasali (mo?da ve? ove jeseni).
Tako?e vas molimo da pro?irite vest o ovom nemilom doga?aju nebi li uspeli da zaustavimo izglasavanje ovog predloga saveznom parlamentu.

Kroz Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i Bosni i Hercegovini koja je u parlamentarnoj proceduri, Vlada Kanade mo?e ispraviti gre?ke iz pro?losti prema Bo?njacima i Bosni i Hercegovini, mo?e popraviti svoju reputaciju na internatcionalnom planu, mo?e poslati jasne poruke svim onim koji rade na zlo?inima da ?e uvjek podr?avati mir kroz pravdu i istinu, mo?e slu?iti kao model drugim zemljama da prate put u utvr?ivanju genocida nad nevinim Bo?njacima, mo?e dati nadu onima koji su je izgubili ? kanadskim Bo?njacima, ?rtvama zlo?ina genocida, tako da se ovaj genocid nikad ne zaboravi, da ljudi ?ive zajedno u miru, poslije pobjede istine i pravde i da se nikad nikome ne ponovi ono ?to se desilo Bo?njacima.
I na kraju poruka kanadskim ?etnicima: kanadski Bo?njaci i?i ?e do kraja u svojoj najva?nijoj i najve?oj akciji, akciji usvajanja Rezoloucije o genocidu. To je na? mali ali obavezuju?i dug prema mrtvim i ?ivim ?rtvama smi?ljene i organizovane srpsko crnogorske agresije i zlo?ina genocida. U ova nemirna vremena nema te sile koja ?e biti na putu borbe kanadskih Bo?njaka za pravdu i istinu o zlo?inu, ne u ime osvete koja je strana bo?nja?koj duhovnoj tradiciji, ve? u ime brige za budu?nost ?ovjeka i civilizacije, koja se izme?u ostalog zasniva i na dubokim korijenima ideje Bosne i bosanskog duha kroz priznavanje, po?tovanje, prihvatanje i tolerisanje drugog i druga?ijeg, kroz ka?njavanje zlo?inaca, ?to se sve poku?alo poni?titi zlo?inom prema Bosni i Hercegovini i Bo?njacima.

Kanadski Bo?njaci ?e bez obzira na prijetnje i pritiske u?initi sve u svojoj mo?i da genocid postane rije? kojom Kanadski Parlament naziva politiku agresije u Bosni i Hercegovini i da nacionalni interes Kanade bude da sve osobe odgovorne za ratni zlo?in, genocid i zlo?in protiv ?ovje?nosti snose odgovornost za svoje postupke i budu privedene pred lice pravde.
Poruka dobronamjernim kanadskim Srbima: odbacite akciju kanadskih ?etnika, ne dozvolite da jo? jednom, po ko zna koji put podr?ite nacionalisti?ke ekstremiste iz vlastitih redova koji vas stalno dovode na osu?eni?ku klupu me?unarodne zajednice i permanentan sukob sa kom?ijama.

Prijedlog rezolucije o genocidu je najbolji na?in da se oda moralna, pravna i osje?ajna odgovornost prema ?rtvama i po?alje jasna poruka budu?im generacijama - istina je da je bila agresija na Bosnu i Hercegovinu, istina je da se desio zlo?in genocida, istina i pravda su doku?ivi. Usvajanjem Rezolucije Kanada ?e se kona?no priklju?iti "svjetskim akcijama borbe za istinu i pravdu". Kanada ne smije posustati pod pritiskom ?etni?kog lobija. U interesu je svakog kanadskog Bo?njaka, Bosanca i Hercegovca, svakog Kana?anina, prijatelja istine i pravde da ova Rezolucija bude usvojena.