SKRIVENA STRANA CRNOGORSKE DEKLARACIJE O SREBRENICI
Upisao Akica_ u 15/07/2009 19:30:20
Kada se iz ove perspektive sagleda Deklaracija o Srebrebnici koju je usvojila Skup?tina Crne Gore, pri?a se svodi na politi?ku zloupotrebu ovog akta, ?ija je su?tina da osudu zlo?ina u Srebrenici iskoristi istovremeno za pranje krvave ratne pro?losti crnogorskog politi?kog vrha (?ukanovi?, Bulatovi?, Marovi?) i njene uloge u najve?em zlo?inu po?injenom u Evropi poslije Drugog svjetskog rata.
No, ovo su efekt kratakog dometa. Falsifikovanje historije uvijek je za rezultat imalo njeno obnavljanje u jo? te?em obliku.
Ostale vijesti
Sonja RADO?EVI?: Kada se iz ove perspektive sagleda Deklaracija o Srebrebnici koju je usvojila Skup?tina Crne Gore, pri?a se svodi na politi?ku zloupotrebu ovog akta, ?ija je su?tina da osudu zlo?ina u Srebrenici iskoristi istovremeno za pranje krvave ratne pro?losti crnogorskog politi?kog vrha (?ukanovi?, Bulatovi?, Marovi?) i njene uloge u najve?em zlo?inu po?injenom u Evropi poslije Drugog svjetskog rata.
No, ovo su efekt kratakog dometa. Falsifikovanje historije uvijek je za rezultat imalo njeno obnavljanje u jo? te?em obliku. Ovim ?inom -izbjegavanja crnogorske vlasti da uka?e na svoju ulogu u agresiji i genocidu u BiH, da se suo?i sa svojim likom u ogledalu, negira se zlo?in, a teret odgovornosti za ta de?avanja prenosi se i na one, jo? nero?ene generacije.
?estrnaest godina poslije genocida u Srebrenici, Skup?tina Crne Gore je usvajila Deklaraciju o osudi zlo?ina u Srebrenici, kako je to preproru?io Evropski parlament. Ovo je bila udarna vijest na svim dr?avnim i tzv. nezavisnim medijima ?ij je cilj bio da su ka?e na "trelost crnogorskog dru?tva da se suo?i sa pro?lo??u."
Ali, u ovoj pri?i, nabitinija je "skirivena strana istorije" ili ove Deklaracije.
Deklaracija, onakva kakav je usvojena u Crnoj Gori, mogla je u istom obliku biti usvojena i u bilo kom parlamentu dr?ava EU. Jer, Crna Gora je usvojila dokument kome je ve? data historijska va?nost a iza koga se krije istorijska prevara. Ova Deklaracija iskori??ena je kao sredstvo koje ?e imati zna?ajnu ulogu u prekrajanju pro?losti odnosno u brisanju ?injenica o ulozi Crne Gore u ratnim de?avanjima od 1991. do 1995.godine.
U Deklaraciju se izme?u ostalog navodi: "Skup?tina, tako?er, uprkos ?injenici da je u Crnoj Gori, uz sve nesumnjive zablude i gre?ke, i tokom posljednje jugoslovenske ratne drame, ipak sa?uvan kontakt sa pozitivnim primjerima ovda?nje tradicije su?ivota ljudi i naroda, ocjenjuje da ima razloga za jo? odlu?nije suo?avanje sa istinom o doga?ajima iz ovog perioda".
Ponavlja se pri?a o "zabludama" crnogorskog politi?kog vrha ali i tvrdi da je i "tokom posljednje jugoslovenske ratne drame sa?uvan kontakt sa tradicijom su?ivota ljudi i naroda?. Ne navodi se da li su ti pozitivni primjeri ratni zlo?in Deportacije Bo?njaka 1992.godine, etni?ko ?i??enje Bukovice, osnivanje logora u Morinju za Hrvate, granatiranje Dubrovnika i brojni drugi slu?ajevi "crnogorske tradicije su?ivota" koji preko cijele isto?ne BiH se?u do genocida u Srebrenici.
Gotovo svi mediji su prenijeli informaciju da je "Deklaraciju predlo?ila grupa poslanika vladaju?e koalicije sa obrazlo?enjem da je Crna Gora u vrijeme zlo?ina u Srebrenici bila dio SR Jugoslavije koja je, kako je obrazlo?io zastupnik Rifat Rastoder, nedvosmisleno bila uklju?ena u rat u Bosni i Hercegovini".
Me?utim u obrazlo?enju Deklaracije o Srebrenici, ko je htio da pro?ita, stoji sljede?a "DPS istorijska tvrdnja":
- Razlog zbog kojeg bi Skup?tina Crne Gore, iako sama Crna Gora nije neposredno involvirana u sam slu?aj, trebala usvojiti predlo?enu deklaraciju jeste ?injenica da je u periodu doga?anja zlo?ina Crna Gora bila u sastavu biv?e Savezne Republike Jugoslavije koja je, kako je potvr?eno i tokom procesa pred Ha?kim tribunalom, bila involvirana".
Zna?i, zapravo se trvdi da "sama Crna Gora nije nepsoredno involvirana? u ovaj slu?aj ve? je u svemu tome u?estvovala tamo neka SR Jugoslavija.
Jezikom "korisnih nejasno?a" izvr?ena je ?ista zloupotreba Deklaracije o Srebrenici samo sa ciljem da se u budu?e historijske ud?benike uvede jo? jedna neistina kojom se prekraja crnogorska ratna pro?lost.
Mo?da bi neka evropska dr?ava, na primjer Francuska, (ali ne znam da li bi i ona imaju?i u vidu "zasluge? Miterana na po?etku rata i generala ?anvijea za maskar u Srebrenici) mo?da mogla izjaviti da "nije nepsoredno involvirana u zlo?in u Srebrenici".
Razmi?ljaju?i o mogu?nosti da nekada neko, pored ve? vi?enih crnogorskih historijskih ?itanki sa falisifikovanim ?injenicama (uz ve? utvr?enu tezu da "Crna Gora nije u?estvovala u ratu" pro?ita i ovaj tekst, nave??u samo neke od podataka koji demantuju ovu tvrdnju.
Njihovi mozgovi su planirali agresiju i genocid.
Prvo, SR Jugoslaviju su ranopravano ?inile Srbija i Crna Gora a njenom Vojskom upravljao Vrhovni savjet odbrane u ?ijem radu su participirali, a time glasali i donosili va?ne odluke, predstvanici Crne Gore - predsjednik Momir Bulatovi? i premijer Milo ?ukanovi?.
Na?elnik General?taba Vojske Jugoslavije, u periodu od avgusta 1993. do novembra 1998.godine, bio je Mom?ilo Peri?i?, koji je pred Ha?kom tribunalu izme?u ostalog optu?en za zlo?ine nad Bo?njacima i Hrvatima u Zagrebu, Sarajevu i Srebrenici koje su planirali, podsticali, naredili, izvr?ili i pomagali pripadnici Vojske Republike Srpske i Vojske Republike Srpske Krajine koje su bile dio Vojske Jugoslavije. Peri?i? se tereti da je u Beogradu formirao 30. i 40. kadrovski centar preko kojih se vr?ila isplata i regulirala slu?ba oficira JNA koji su slu?ili vojskama Republike Srpske i Srpske Krajine te da su, prakti?no, svi najvi?i oficiri Vojske RS-a i Vojske SK bili zapravo oficiri Vojske Jugoslavije.
Genocid u Srebrenici.
Srajevski magazin "BH Dani" objavio je da posjeduje dokumenta iz srbijanskog arhiva koji potvr?uju kako Peri?i?evu, tako i odgovornost Srbije i Crne Gore za sve ono ?to se desilo u proteklom ratu u BiH.
Ukoliko se doka?u ovi navodi, bi?e nesumnjiva odgovornost Srbije i Crne Gore za genocid u BiH, ?to je svakom po?tenom ?ovjeku i sada jasno.
Skup?tinsko kre?enje Crne Gore preko genocida u Srebrenici.
Mom?ilo Peri?i? je znao da ?e zlo?in u Srebrenici biti po?injen - tvrdili se u optu?nici Ha?kog tribunala. Da li su i njegovi nadre?eni u VSO znali?
Za Ha?ki tribunal kao dokaz i potvrda ove pri?e o odgovornosti Srbije i Crne Gore u genocidu u BiH, moglo bi biti relevantno svjedo?enje biv?eg predsjednika Crne Gore i ?lana VSO Momira Bulatovi?a. U knjizi "Pravila ?utanja" Bulatovi? potvr?uje prisustvo 30. i 40 Vojnog korpusa VJ na teritoriji BiH.
- General?tab Vojske Jugoslavije, u liku generala Mom?ila Peri?i?a, predlo?io je rje?enje (?a u?e??e pripadnika VJ u vojnim sukobima u BiH i Hrvatske) koje je Vrhovni savjet odbrane SR Jugoslavije prihvatio polovinom juna 1993.godine. Ono se sastojalo u formiranju 30. i 40. Kadrovskog korpusa Vojske Jugoslavije. Njih su sa?injavali pripadnici Vojske Jugoslavije, dr?avljani BiH, odnosno Hrvatske koji su se doborvoljno opredijelili da pristupe ovim korpusima. Formalno, oni su bili pripadnici jugoslovenske vojske sa svim statusnim pravima. Njihove porodice su primale plate i koristile ostale prednale?nosti...
Od vojski kojima su se priklju?ili primali su ratne dodatke i dnevnice. U slu?aju smrti ili ranjavanja, njihove porodice su imale socijalna prava jednaka kao kod svih pripadnika Vojske Jugoslavije - svjedo?i Bulatovi?, govore?i o na?inu na koji su pripadnici VJ bili anga?ovani u Hrvatskoj i BiH. Biv?i predsjednik Crne Gore isti?e da je "zbog inflacije i neuporedivosti podataka veoma te?ko izra?unati direktnu pomo? (humanitarnu i vojnu) koju je SR Jugoslavija, u tim godinama, uputila srpskim krajinama ali "ipak misli da nijedna realna procjena ovih sredstava ne mo?e biti ispod pet milijardi US dolara, iako postoje argumenti u prilog uve?avanja ove cifre za jo? pedeset posto", - napisao je Momir Bulatovi? u knjizi ?Pravila ?utanja?.
Da se Crna Gora istinski suo?ila sa pro?lo??u i priznala da je bila dio veliksprskog projekta, za neke nove generacije bi postojala nada da izbjegnu nova ratna ludila na Balkanu. Postojala bi mogu?nost da oni koji negiraju genocid krivi?no odgovaraju, kao ?to je slu?aj sa negiranjem holokausta.
Crna Gora je sude?i i po ostalim anga?manima (dostvaljanje nafte za tenkove VRS, ?verc oru?ja, cigareta?) doprinijela i bila direktni u?esnik genocida u BiH. Tada?nji i sada?nji crnogorski premijer Milo ?ukanovi? odbio je da se pojavi kao svjedok na su?enju Slobodanu Milo?evi?u.
-?ukanovi? bi vjerovatno, da se pojavio bio klju?ni svjedok Tu?ila?tva u slu?aju Milo?evi? jer se smatra da bi ga Tu?ila?tvo ispitivalo o dva klju?na aspekta. Prvi je opsada Dubrovnika 1991. godine a drugi se odnosi na detalje Milo?evi?evog u?e??a u ratu u BiH u razdoblju 1993. i 1994.godine, kada je ?ukanovi? bio ?lan Vrhovnog savjeta odbrane SR Jugoslavije. (John Jones, jedan od autora knjige Me?unarodna kriminalna praksa, u izjavi za IWPR).
Zna?i, ?ukanovi? i Bulatovi? su bili ?lanovi VSO upravo u periodu kada su formirani 30 i 40. Kardovski korpus VJ ?iji su kadrovi djelovali na teritoriji Hrvatske i BiH.
Za suo?avanje sa pro?lo??u, Crnoj Gori su potrebne neke nove snage svjesne grjehova pro?losti svojih o?eva, spremne da poput Willy-a Brandta kleknu i zatra?e oprost nevinih ?rtava.
Kada se iz ove perspektive sagleda Deklaracija o Srebrebnici koju je usvojila Skup?tina Crne Gore, pri?a se svodi na politi?ku zloupotrebu ovog akta, ?ija je su?tina da osudu zlo?ina u Srebrenici iskoristi istovremeno za pranje krvave ratne pro?losti crnogorskog politi?kog vrha (?ukanovi?, Bulatovi?, Marovi?) i njene uloge u najve?em zlo?inu po?injenom u Evropi poslije Drugog svjetskog rata.
No, ovo su efekt kratakog dometa. Falsifikovanje historije uvijek je za rezultat imalo njeno obnavljanje u jo? te?em obliku. Ovim ?inom -izbjegavanja crnogorske vlasti da uka?e na svoju ulogu u agresiji i genocidu u BiH, da se suo?i sa svojim likom u ogledalu, negira se zlo?in, a teret odgovornosti za ta de?avanja prenosi se i na one, jo? nero?ene generacije.
Crna Gora izbjegavanjem suo?avanja sa zlo?inom zapravo daje za pravo onim politi?kim opcijama u crnogorskom parlamentu koje negiraju genocid u Srebrenici. Negiraju?i ga, nagovje?tavaju mogu?nost njegovog ponavljanja.
Da se Crna Gora istinski suo?ila sa pro?lo??u i priznala da je bila dio veliksprskog projekta, za neke nove generacije bi postojala nada da izbjegnu nova ratna ludila na Balkanu. Postojala bi mogu?nost da oni koji negiraju genocid krivi?no odgovaraju, kao ?to je slu?aj sa negiranjem holokausta.
Ali za suo?avanje sa pro?lo??u, Crnoj Gori su potrebne neke nove snage svjesne grjehova pro?losti svojih o?eva, spremne da poput Willy-a Brandta kleknu i zatra?e oprost nevinih ?rtava.
Sa ovim vladaju?im i ve?im dijelom opozicionih struktura, Crna Gora je daleko od tog suo?avanja jer bi ono zna?ilo i njihov kona?an odlazak sa politi?ke scene obzirom da su i aktulena crnogorska vlast i dobar dio opozicijje te 1995.godine bili sau?esnici Milo?evi?eve politike na zadatku stvaranja velike Srbije putem takozvanog etni?kog ?i??enja ili kako bi to nazvala Srpska akdemija nauka i umjetnosti "Humanog preseljenja naroda".
A o vremenu zla - genocidu u Srebrenici i odnosu crnogorskih vlasti prema njemu podsjetio je i knji?evnik Marko Ve?ovi?, u?estvuju?i na manifestaciji "Gusinjsko ljeto 2009".
---Ovaj svoj nastup, obavezan sam da zapo?nem jednom re?enicom... Danas se navr?ava 14.godina od dana kada je zvani?na crnogorska televizija objavila da je Srebrenica oslobo?ena, dok dana?nja Crna Gora, ipak, bje?i od stvarnosti. Ja ne mogu na to da uti?em, ali ja ne?u ni?ta da zaboravim - poru?io je Marko Ve?ovi?.
Pri?a o ulozi Bo?njaka u CG u dono?enju Deklaracije mora biti posebno ispir?ana. Jer prema na?im saznanjima Bo?nja?ka stranka nije bila upoznata sa ovom Deklaracijom koju su pripremili DPS i SDP. Najzad to su njihovi koalicioni partneri koji ih o?ito ne?to posebno ne bendaju.