Vijesti Sandžak, DOBRO DOSLI NA SANDZAK CHAT

UGLJANIN I LJAJI? DVA IMENA JEDNE IZDAJE
Upisao Akica_ u 09/07/2009 20:25:44

Ostale vijesti

Safvet-beg Ba?agi?:
? inteligencija ne smije biti indiferentna, ona...mora stajati na braniku narodnih svetinja i prava, mora se zauzimati za svoj element ne ?ale?i ni moralnih ni materijalnih ?rtava.? .

Danas vi?e nego ikad Bo?njaci Sand?aka se bore za svoj identitet koji je u raznim sferama po?ev od vjerskog, pa do nacionalnog naru?en, a negdje kao ?to je slu?aj u politici skoro.

Bo?nja?ka elita u Sand?aku kao da nije dorasla isku?enjima ovog vremena pred kojima se bo?nja?ki korpus nalazi. Vjerovatno je ovo samo poslijedica, onoga ?to se de?ava u Bosni gdje le?i pravi uzrok ovakvog stanja.

Bo?nja?ka politika personifikovana u dvojici ljudi Ugljaninu i Ljaji?u svela se na li?nu borbu oko funkcija i li?ni sukob koji ima historiju od momenta kada je Ljaji? napustio SDA. U tom li?nom obra?unu kao talac i ?ivi ?tit nalazi se bo?nja?ki narod, koji je ?rtva jedne neprincipijelne politike. Taj petnestogodi?nji sukob imao je nesagledive poslijedice po nacionalne interese Bo?njaka Sand?aka. On je u potpunosti relativizovao svaki nacionalni projekat i interes i obesmislio svaki poku?aj vra?anja na dnevni red ove tematike.

Ne samo da su ova dva politi?ara Bo?njake Sand?aka predstavili kao varvare koji jedni na druge bacaju molotovljeve koktele i koji su nedostupni politi?kog pluralizma i demokratskog dijaloga, ve? su tim sukobima, koji je ?esto imao za uzrok i proljevanje bo?nja?ke krvi, zamagljeni stvarni problemi ovog naroda. A stvarni su problemi katastrofalna ekonomska situacija u Sand?aku, infrastruktura koja je na nivou srednjeg, problemi proporcionalnog nacionalnog zapo?ljavanja u dr?avnim institucijama, problem asimilacije bo?nja?ke omladine kroz sistem ?kolstva itd.

Pitanje koje je sasvim logi?no, a koje se danas u Sand?aku sve vi?e ?uje jeste ??ta poslije 18 godina politi?kog djelovanja Ugljanina i Ljaji?a ima narod u Sand?aku??
Sve obe?ane stvari, poput autonomija, moderne ekonomije i novih radnih mjesta, izgledaju tragikomi?ne.

Velikosrpski investitori i sand?a?ki izvo?a?i radova razbijanja jednistva Bo?njaka u Sand?aku

Poslije 18 godina njihovog politi?kog djelovanja kao proizvod smo dobili da u Sand?aku brat sa bratom ne govori.

Poslije 18 godina njihovog djelovanja oni zajedno sjede u Vladi Srbije a i dalje sva?aju bo?nja?ki narod, tako ?to jedni ulaze u savez sa ?e?eljevcima na lokalu samo da ovi drugi ne bi bili u njoj.

Alija Izetbegovi?:
"Ove samozvane reformatore u dana?njim muslimanskim zemljama prepoznat ?ete po tome ?to se obi?no ponose onim ?ega bi trebalo da se stide, a stide se onoga ?ega bi trebalo da se ponose"

Podjelili su svaki segment na?eg sand?a?kog dru?tva.

Istina, Bo?njaci kroz historiju nisu mnogo imali iskustva sa institucijama, valjda se zbog toga danas ovako pona?amo.
Po?ev?i od Otomanskog carstva, pa preko Austro-ugarskog, pa do Kraljevine SHS i Brozove Jugoslavije, Bo?njaci nisu imali autohtonu i autenti?nu inteligenciju koja je zastupala stvarne njegove interese, a bila u dr?avnim zvani?nim institucijama. Bo?njaci su se skoro uvijek nalazili izme?u srpske i hrvatske nacionalne ideologije. Nije neistina da smo na tom polju bili skoro uvijek indiferentni i nedovoljno jasni i sami sebi, pa smo kao najsigurniju branu asimilaciji koristili na?u vjeru. Zato Bo?njaci ve?inu svojih nacionalnih potreba izra?avaju putem vjerskog iskazivanja, a vjersko udru?ivanje je na po?etku 20.vijeka bilo jedino i mogu?e.
Alija Izetbegovi?:
"Ove samozvane reformatore u dana?njim muslimanskim zemljama prepoznat ?ete po tome ?to se obi?no ponose onim ?ega bi trebalo da se stide, a stide se onoga ?ega bi trebalo da se ponose"

Ve? na samom po?etku 20.stolje?a bo?nja?ka inteligencija se u politi?koj ravni na ?udan na?in znatno udaljava od zahtjeva vlastitog naroda. Jo? 1907.god. pokretanjem lista ?Ogledalo? Safvet-beg Ba?agi? je nastojao ukazati na udaljavanje inteligencije od naroda. U jednom od svojih tekstova Ba?agi? ka?e: ? inteligencija ne smije biti indiferentna, ona...mora stajati na braniku narodnih svetinja i prava, mora se zauzimati za svoj element ne ?ale?i ni moralnih ni materijalnih ?rtava.? A upravo je ona bila i indiferentna i nije stajala u za?titu najsvetijih vrijednosti svoga naroda, a sve zarad svojih pozicija. Ba?agi?eve rije?i iako pisane jo? prije 100 godina zvu?e sasvim aktuelno.

On utvr?uje podjelu inteligencije na svjetovnu i duhovnu, progla?avaju?i svjetovnu udaljenu od poslova naroda. ?to zna?i da nas dana?nje stanje nikako ne treba za?uditi i da korijene imamo u na?oj ?to bli?oj, ?to daljoj povijesti.

Jo? je i rahmetli Izetbegovi? u ?Islamskoj deklaraciji? pisao:
??to se ti?e tzv. naprednjaka... oni svugdje u muslimanskom svijetu predstavljaju pravu nesre?u, jer su prili?no brojni i uticajni, naro?ito u vlasti, ?kolstvu i javnom ?ivotu uop?e... Ove samozvane reformatore u dana?njim muslimanskim zemljama prepoznat ?ete po tome ?to se obi?no ponose onim ?ega bi trebalo da se stide, a stide se onoga ?ega bi trebalo da se ponose....Zagovornici modernizma u islamskom svijetu nisu, dakle, bili ona vrsta mudrih ljudi, koji su znali u izmjenjenim prilikama i na nov na?in ostvariti stare ideale i vrijednosti. Oni su ustali protiv samih vrijednosti...?

Bo?nja?ka inteligencija danas mora do?i do nacionalne spoznaje i osvje??enja, jer na?alost ona je u pojedinim situacijama i nesvjesnija od samog naroda. Takodje, inteligencija mora otvoriti vrata hrabrosti od koje je nebrojeno puta bje?ala.

Tada ?e Ljaji? i Ugljanin biti jedna ru?na stranica historije, na kojoj ?e biti ispisan spisak svih poni?enja i prodaja nacionalnih interesa koje je ovaj narod do?ivio kad su ga vodila ova dva politi?ara. I ne?e to biti najte?e stranice historije Bo?njaka Sand?aka. Pretrpio je ovaj narod i gore stvari od Ugljanina i Ljaji?a.