KO ?RTVAMA GENOCIDA GARANTIRA DA VI?E NE BUDU PROGANJANI OD STRANE D?ELATA, A DA SE PO?TUJE MIR MRTVIH?
Upisao Akica_ u 09/07/2009 17:13:34
Srpski fa?isti nastavljaju sa progonom pre?ivjelih ?rtava genocida.


?ENEVA: Apel Udru?enja pre?ivjelih genocida Podrinja-Srebrenica 1992.-1995. g.

Lov u tajnoj posebnoj sprezi pravosu?a RS-a i Srbije traje ve? vi?e od dvije godine i je po?eo sa proizvoljnim hap?enjem Ilije Juri?i?a. Bez pravnih argumenata, ali sa politi?kim motivima. Nekog ja?eg otpora od strane bosanskih politi?ara ili medjunarodnih predstavnika u BiH nije bilo. Zbog toga su potom u Banjoj Luci i Beogradu tako?er montirali optu?nice protiv branitelja opkoljenih ratnih enklava koje je UN proglasio za?ti?enim zonama. U slu?aju Srebrenice i ?epe imamo pravi progon pre?ivjelih ?rtava genocida.

Ostale vijesti
Srpski fa?isti nastavljaju sa progonom pre?ivjelih ?rtava genocida.


?ENEVA: Apel Udru?enja pre?ivjelih genocida Podrinja-Srebrenica 1992.-1995. g.

Udru?enje pre?ivjelih genocida Podrinja-Srebrenica 1992.-1995. g. prati sa zgra?avanjem tobo?e krivi?no obrazlo?eni lov srpskih organa u BiH i u Srbiji na ratne branitelje svoje porodice i svoje jedine domovine. Lov u tajnoj posebnoj sprezi pravosu?a RS-a i Srbije traje ve? vi?e od dvije godine i je po?eo sa proizvoljnim hap?enjem Ilije Juri?i?a. Bez pravnih argumenata, ali sa politi?kim motivima. Nekog ja?eg otpora od strane bosanskih politi?ara ili medjunarodnih predstavnika u BiH nije bilo. Zbog toga su potom u Banjoj Luci i Beogradu tako?er montirali optu?nice protiv branitelja opkoljenih ratnih enklava koje je UN proglasio za?ti?enim zonama. U slu?aju Srebrenice i ?epe imamo pravi progon pre?ivjelih ?rtava genocida. Opet progon. I to na najperfidniji na?in pomo?u tajnih optu?nica koje stoje samo na raspolaganju srpskim slu?benicima u sigurnosnim organima RS-a i dr?ave BiH. Slu?ajevi Jusufa Ahmetovi?a i Midhata Salihovi?a pokazuju neumoljivo kako se ide na pro?irenje zastra?ivanje populacije ?rtava.

Na?e udru?enje ukazuje jo? jednom na duple standarde kad, na primjer, Milo?evi?, Karad?i? i Mladi? nisu osu?eni, 14 godina nakon rata, dijelom, ?ak nisu ni procesuirani. Niti je general uhap?en ?ijeg zlodjela u BiH ne bi bilo bez mnogostruke podr?ke iz susjedne Srbije. A na drugoj strani imamo ponovljeno autonomno derogiranje pravnih kriterija u jednom dijelu BiH (RS) u slu?ajevima krivi?nog ne-progona preostalih ratnih zlo?inaca na slobodi. Dok sudovi RS-a ni?ta ne rade po pitanju samo onih 892 u izvje?taju vlade RS-a navedenih sudionika u srebreni?kom genocida, ima ?ak mnogo vi?e d?elata najgnusnijih zlo?ina protiv ?ovje?nosti ?irom cijele BiH koji okupiraju javne pozicije svugdje u RS-u. Ali uvu?eni su tako?er u zajedni?ke institucije na nivou dr?ave BiH.

Op?irniju analizu smo prilo?ili ovom apelu u kojem navodimo na samo par ?tetnih efekata:
RS se pona?a sve vi?e autonomno ili, ?ak, suvereno. Pravosu?e tog entiteta ispoljava svoje pravne norme. Tajne potjernice koje iz toga rezultiraju uru?uju se samo u?em krugu srpskih djelatnika. Primjena prava koja se odnose na ratne zlo?ine u RS-u odudara na veliko od standarda dr?ave BiH, od univerzalnih i od onih utvrdjenih od ICTY-a. Sve to predstavlja jo? dublju podijelu BiH.

Po broju i te?ini zlo?ina ne mogu se ?rtve srpskih nasrtaja na civilna stanovni?tva, uklju?uju?i genocid, izjedna?iti sa Srbima koji su to po?inili ili, pak, podr?ali i odobrili. Perfidan je zlo kad se sumnjive tajne optu?nice podi?u, a i toleriraju protiv ?rtava dok sudovi RS-a srpske zlikovce ne diraju, tako da ?rtve permanentno naidju na njih.

Do sada ne mogu povratnici u RS o?ekivati neku podr?ku ili djelotvornu integraciju u mjestima iz kojih su protjerani u ratu i do?ivjeli zna?ajne ?tete i gubitke porodi?nih ?ivota. Kad jednom krene praksa da se pre?ivjele ?rtve od RS-a krivi?no gone pomo?u upitnih prikrivenih optu?nica, onda se ukida dalji povratak.

Navodnih vi?e od 500 nepoznatih optu?nica sudova u RS-u ciljaju komemoracije u mezarju Poto?ari, na velike d?enaze prilikom obilje?avanja genocida 11. jula, a i na pojedina?ne molitve kad ?lanovi familije dolaze iz bliskih mjesta ili iz dalekog svijeta da tiho svojim najmilijim prou?e Fatihu. Potjernice koje su d?elati pokrenule traumatiziraju strahom i stresom jer realno ugro?avaju li?nu sigurnost. One su uperene protiv poratnog mira. Ugro?eni su du?evni mir pre?ivjelih ?rtava na mjestu tugovanja. I ugro?en je du?evni mir mrtvih.

Zahtjevi pre?ivjelih ?rtava genocida

Udru?enje pre?ivjelih genocida Podrinja-Srebrenica 1992.-1995. g. apelira na doma?e politi?ke predstavnike, prije svega iz bo?nja?kog reda, a i na mjerodavne medjunarodne predstavnike da jasno ka?u da li i na koji na?in mogu garantirati da navedene potjernice budu skroz povu?ene. Makar do neke nepristrane provjere.

Garancije su blijede kad se odnose samo na o?uvanje mira i reda povodom samog Obilje?avanja godi?njice genocida 11. jula. Garancije ne mogu se povezati sa odr?avanjem komemoracije i d?enaze ove godine jer ?e one pro?i. Garancije moraju obuhvatiti dolazak i odlazak u RS prije i poslije 11. jula svake godine. Da ne budemo odvedeni nakon 11. jula, na Bajram ili za Novu godinu.

U suprotnom tra?imo od odgovornih institucija pouzdanu informaciju da li postoji u pogledu na na?u li?nu sigurnost razlike izmedju grani?nih prijelaza u RS-u i u FBiH. Pri tome pitamo za realne razlike u praksi hap?enja pojedinaca po nalogu nekog entitetskog suda. Konkretno: Mogu li na?i ?lanovi u Biha?u pro?i normalne carinarske provjere, a da im ne prijeti kao u RS-u odvo?enje u zatvor?

U slu?aju da RS, ipak, smije nesmetano nastaviti sa svojom praksom hap?enja nekoga od pre?ivjelih ?rtava, postoji li onda neki institut za stru?nu pravnu pomo? ili bar jedan fond, dr?avni ili bo?nja?ki, koji ?e omogu?iti anga?iranje sposobnih advokata branitelja, a i po - srpskom uzoru - materijalno podr?ati familije bez babe.

Ne smije do?i do toga da mi vi?e ne mo?emo oti?i - kad god smo u mogu?nosti - na obilje?avanje genocida i na komemoracije na?ih sinova, bra?e, roditelja, najbli?ih rodjaka, kom?ija, prijatelja, radnih kolega itd. Ne smijemo zbog po?tovanja na?ih mrtvih upasti u dodatnog optere?enje zbog zao?trene egzistencijalne odgovornosti za porodicu, prije svega za na?u djecu, ka?e se u saop?enju Udru?enja pre?ivjelih genocida Podrinja-Srebrenica 1992.-1995. g., koje su potpisali Omer Deli?, predsjednik i Tobias Wernle, sekretar.