REGIONALIZACIJA SRBIJE I SAND?A?KO PITANJE
Upisao Akica_ u 08/07/2009 00:16:38
Prof. dr ?efket KRCI?: Svim trezvenim i racionalnim ljudima, a posebno kriti?kim analiti?arima je poznato, da dr?ava stoji iza diskriminacije Bo?njaka na ovim prostorima. Naime, dr?ava ?eli zakonima da pokrije novi izolacionizam Sand?aka, njegovo izdvajanje, odvajanje, cijepanje na vi?e djelova, u vi?e regiona kako bi gra?ani, posebno Bo?njaci izgubili svaki smisao da ?ive na svojim vjekovnim ognji?tima. Takav izolacionizam na djelu je neprimjeran i jedinstven u Evropi. To je jo? jedan u nizu pokazatelja da je Sand?ak postao izolovano i pocijepano ostrvo izme?u Srbije i Crne Gore. To je doista neprimjeran odnos vo?enja jedne antidemokratske politike Beograda i Podgorice prema Bo?njacima u cjelini. Bo?njaci koji su se etabilirali u strukture vlasti Beograda i Podgorice, o?igledno okrenuli su le?a Sand?aku i svom narodu. Takvo stanje Bo?njaci nisu zaslu?ili da budu marginalizirani od strane dr?ave.
Ostale vijesti
Prof. dr ?efket KRCI?: Svim trezvenim i racionalnim ljudima, a posebno kriti?kim analiti?arima je poznato, da dr?ava stoji iza diskriminacije Bo?njaka na ovim prostorima. Naime, dr?ava ?eli zakonima da pokrije novi izolacionizam Sand?aka, njegovo izdvajanje, odvajanje, cijepanje na vi?e djelova, u vi?e regiona kako bi gra?ani, posebno Bo?njaci izgubili svaki smisao da ?ive na svojim vjekovnim ognji?tima. Takav izolacionizam na djelu je neprimjeran i jedinstven u Evropi. To je jo? jedan u nizu pokazatelja da je Sand?ak postao izolovano i pocijepano ostrvo izme?u Srbije i Crne Gore. To je doista neprimjeran odnos vo?enja jedne antidemokratske politike Beograda i Podgorice prema Bo?njacima u cjelini. Bo?njaci koji su se etabilirali u strukture vlasti Beograda i Podgorice, o?igledno okrenuli su le?a Sand?aku i svom narodu. Takvo stanje Bo?njaci nisu zaslu?ili da budu marginalizirani od strane dr?ave.
Pristup
Cijenjeno Predsjedni?tvo, dame i gospodo, koleginice i kolege, dozvolite da vas sve selamim u ime Matice Bo?njaka Sand?aka, kao i ispred intelektualaca iz Ju?nog djela Sand?aka. Organizatoru se najljep?e zahvaljujem na ljubaznom pozivu i ujedno izra?avam zahvalnost ?to mi se pru?ila prilika da prvi govorim na dana?njem skupu, kao i da uka?em na klju?ne probleme i dam preporuke u vezi klju?nih pitanja koja je cijenjeni Glavni muftija dao u pozivu ovog skupa. Jasno sam va? masovni odziv govori da ste ovo pitanje vrlo ozbiljno shvatili, koje prema mom dubokom uvjerenju izuzetna prilika na?eg budu?eg jedinstvenog djelovanja i stvaranja elitnog intelektualnog potencijala Sand?aka.
Suo?avamo se sa najve?im izazovima ovog vremena, tj. nalazimo se pred tra?enjem odgovora za dr?avni poku?aj diskreditacije Regije Sand?ak i Bo?nja?kog naroda u cjelini. Samo informativno da ka?em, vi?e od dvije i pol decenije se bavim intenzivno Sand?a?kim pitanjem, kao i Enciklopedijom bo?nja?ke kulture Sand?aka. U posljednjih mjesec dana sam objavio vi?e priloga u doma?oj i inozemnoj ?tampi o kontraverznom prijedlogu Zakona o regionalizaciji, sa ?ijim sadr?ajima vas ne bih u ovom trenutku optere?ivao, nadam ste da ste ve?ina vas sa tim upoznati preko medija. ?alim ?to se ovim problemom mali broj ljudi bavi, ?alim ?to je otupjela o?trica na?ih oficijalnih predstavnika u Vladi R.Srbije i Parlamentu R.Srbije, upravo kad je u pitanju status i diskriminacija Bo?njaka kao manjinskog naroda u Srbiji i Crnoj Gori, kao i sve u?estalije zaboravljanje sand?a?kog pitanja, kao kamena temeljca egzistencije i uop?e opstanka na?eg naroda na ovim surovim balkanskim prostorima.
Pitam se, za?to je od pada Milo?evi?evog diktatorskog re?ima (5.oktobar 2000. g.), neo?ekivano do?lo do bujanja konformizma i podani?ke svijesti me?u politi?kim predstavnicima Sand?aka. Gra?ani Sand?aka ni?im nisu zaslu?ili da se njihovi glasovi na parlamentarnim izborima, izborima za predsjednika dr?ave i za Ustav dr?ave, okre?u protiv njih samih. Dakle, do?lo je do obrta u javnosti da oni koji su obe?avali Regiju Sand?ak i rje?enje statusa naroda Bo?njacima, danas su se poistovetili sa njihovim progoniteljima. Brojne su ?injenice o diskriminaciji prema Bo?njacima u svim strukturama vlasti, po?ev od pravosu?a do izvr?ne vlasti. Na taj na?in Bo?njaci ni?im nisu zaslu?ili ovakvu izolaciju.
Kao osvjedo?eni integralist, koji se javno zalo?io, prilikom referendumske kampanje u C.Gori 2006. godine za isklju?ivo i prvenstveno jedinstveni Sand?ak, namjera mi je da u ovom kra?em analiti?kom diskursu skrenem pa?nju na nekoliko pitanja, koje se ti?e direktnog kontinuiteta diskriminacije i legalizacije genocida nad Bo?njacima u Srbiji i Crnoj Gori. U pitanju je djelovanje dr?ave prema manjinskim narodima i njihova diskriminacija, izuzev za one koji su Srbi i Crnogorci. Dalje, da bi ukazao na neke segmente svoje pozicije na kraju ?u biti slobodan da iznesem nekoliko svojih prijedloga i preporuka koje bi mogle u?i kao ideje koncepta za mogu?u rezoluciju ili deklaraciju sa ovog skupa koja bi bila upu?ena prema najve?im dr?avnim organima i javnosti u cjelini.
Konzervativnost dr?ave
Svim trezvenim i racionalnim ljudima, a posebno kriti?kim analiti?arima je poznato, da dr?ava stoji iza diskriminacije Bo?njaka na ovim prostorima. Naime, dr?ava ?eli zakonima da pokrije novi izolacionizam Sand?aka, njegovo izdvajanje, odvajanje, cijepanje na vi?e djelova, u vi?e regiona kako bi gra?ani, posebno Bo?njaci izgubili svaki smisao da ?ive na svojim vjekovnim ognji?tima. Takav izolacionizam na djelu je neprimjeran i jedinstven u Evropi. To je jo? jedan u nizu pokazatelja da je Sand?ak postao izolovano i pocijepano ostrvo izme?u Srbije i Crne Gore. To je doista neprimjeran odnos vo?enja jedne antidemokratske politike Beograda i Podgorice prema Bo?njacima u cjelini. Bo?njaci koji su se etabilirali u strukture vlasti Beograda i Podgorice, o?igledno okrenuli su le?a Sand?aku i svom narodu. Takvo stanje Bo?njaci nisu zaslu?ili da budu marginalizirani od strane dr?ave. Poznata je ?injenica da su Bo?njaci najlojalniji narod u ovoj zemlji pa se pitamo za?to im je dr?ava okrenula le?a!?
Zato, slobodan sam postaviti pitanje, za?to dr?ava ne ?titi svoje gra?ane, nego ih porobljva!? Dr?ava je u biti fundamentalni i najva?niji oblik politi?kog organiziranja svakog dru?tva. Kao takva, dr?ava je historijska kategorija i tvorevina o ?ijem nastanku i smislu egzistiranja nije mi cilj ovdje govoriti, jer je to svakom u?enom ?ovjeku poznato, a vama ovdje posebno.
Me?utim, ukaza?u na smo jedno zna?enje, ?to zna?i ovaj pojam sa stanovi?ta beogradskog diktatorskog re?ima. U jeziku Slavjanskom, bolje re?i Serbskom - pojam dr?ava, dolazi od staroslavjanskog izraza, ?dr?ati?, ?to ukazuje na patrimonijalnuo poimanje u porijeklu samog naziva: dakle, dr?ava je ona teritorija sa svojim stanovni?tvom, koju vladar dr?i pod svojom vla??u kao svoj privatni posjed, kao ba?tinu. U ovom smislu pojam dr?ava se upotrebljava u Du?anovom zakoniku od prije ?est i pol stolje?a, a isto zna?enje ima i danas u diktatorskom Beogradskom i Podgori?kom re?imu, koji su ma?ehinski nastrojeni prema svim narodima koji nisu Srbi i Crnogorci. S druge strane, Bo?njake prati jedna jo? te?a sudbina od drugih manjinskih naroda, zato ?to pla?aju tursku ?krivicu?. Zbog sve u?estalijeg marginaliziranja i kr?enja ljudskih prava, dolazi do masovnog raseljavanja stanovni?tva ove regije, posebno u zapadne zemlje, Ameriku i Australiju! Za?to niko iz Evropske unije i Evropske zajednice ne postavi pitanje, za?to se Bo?njaci pod pritiskom ?ukanovi?evog i Tadi?evog re?ima iseljavaju i time se prazne ?itavi gradovi i sela? Gradovi u kojima ?ive Bo?njaci su pusta ostrva, jer im je re?im prodao i uni?tio firme u kojima su radili. Na taj na?in gotovo da nema razlike izme?u Srpske dr?ave u srednjem vijeku i srpske i crnogorske dr?ave danas. Zato dozvolite da prvo zauzmemo stav o dr?avi u kojoj ?ivimo. ?ta ona pru?a nama, a ?ta mi dajemo njoj.
Zar to Bo?njaci Sand?aka trebaju po?tovati Crnu Goru i Srbiju, toliko koliko ove dvije zemlje po?tuju njih.
Odbaciti svaki Vladin prijedlog cijepanja Sand?aka na dio koji pripada ?umadinskom i dio koji pripada zapadnom regionu. Zamislite samo ?injenicu da obi?an gra?anin mora da zbog sitnica u vezi dokumentacije putuje za Kragujevac ili ?abac. Ovim se name?e pitanje zar nije odsustvo komunikacije upravo ?in izolacije. To zna?i, ako neko ho?e da izbri?e ?itavu povjest Sand?aka, onda ?e sand?a?ki region da isklju?i iz memorije ljudi ovih krajeva. Takve represalije nisu napravili ni orginalni fa?isti?ki re?imi. Naprotiv njegovali su, prirodnu, etni?ku povezanost. S druge strane, i za gra?ane Zapadnog i ?umadinskog regiona bi?e optere?enje da usljed nemogu?nosti udovoljavanja zahtjeva iz Tutina ili Sjenice, da pravdaju svoju krivicu ili nemo?!
Svi sand?a?ki gradovi u jednom regionu
Ovim skupom trebamo da istaknemo jasnu na?u poziciju. Ako je Vlada Srbije pre?utno dala podr?ku da Ju?ni Sand?ak se umrtvi u Izolacionoj politici Crne Gore ?to je rezulteta referenduma iz 2006. Hegelovski re?eno: takav rezultat predstavlja goli le?. Zato postoji opasnost da i mi koji danas ovdje raspravljamo o izolacionoj politici Srbije postanemo goli le?evi. Zato je va?na anga?iranost svakog intelektualca, ne samo u li?nom djelovanju, ve? satrovski re?eno, u podsticanju drugih da djeluju kriti?ki u podsticanju drugih da djeluju kriti?ki u sagledavanju doga?aja i relevantnih potreba. U ovom konkretnom slu?aju na?a stalna anga?iranost i institucionalna anga?iranost, bi?e od posebnog zna?aja u diktatorskim re?imima Beograda i Podgorice. O?igledno Evropa zatvara o?i pred o?iglednom diskriminacijom koje prave ove dvije zemlje prema manjinama. Evropska zajednica previ?e tolerira Srbiji i Crnoj Gori, koje se osiono pona?aju prema doga?ajima gdje su Bo?njaci do?ivjeli velike tragedije, kao ?to su Srebrenica, ?trpci, Bukovica itd. Najzad, srpski i crnogorski parlament nikad nisu raspravljali o danu tragi?nog sje?anja 11.jul, upravo ?to ve?ina njihovih medija ?iri mr?nju prema Bo?njacima i muslimanima.
Upravo iz tih razloga treba odbaciti svaki Vladin prijedlog cijepanja Sand?aka na dio koji pripada ?umadinskom i dio koji pripada zapadnom regionu. Zamislite samo ?injenicu da obi?an gra?anin mora da zbog sitnica u vezi dokumentacije putuje za Kragujevac ili ?abac. Ovim se name?e pitanje zar nije odsustvo komunikacije upravo ?in izolacije. To zna?i, ako neko ho?e da izbri?e ?itavu povjest Sand?aka, onda ?e sand?a?ki region da isklju?i iz memorije ljudi ovih krajeva. Takve represalije nisu napravili ni orginalni fa?isti?ki re?imi. Naprotiv njegovali su, prirodnu, etni?ku povezanost. S druge strane, i za gra?ane Zapadnog i ?umadinskog regiona bi?e optere?enje da usljed nemogu?nosti udovoljavanja zahtjeva iz Tutina ili Sjenice, da pravdaju svoju krivicu ili nemo?!
Bez dileme, sand?a?ki gradovi u Srbiji: Novi Pazar, Tutin, Sjenica, Prijepolje, Priboj i Nova Varo?, koji imaju svoju historijsku povezanost, treba da ostanu u istom regionu i taj region treba da se zove Sand?a?ki region, sa sjedi?tem u Novom Pazaru, koji ima status grada u kojem djeluju dva veoma kvalitetna univerziteta. Poznata je ?injenica, da je Novi Pazar prije pola milenijuma bio ve?i centar nego ?to je London, a danas se ne mo?emo ni pitati gdje je London, a gdje je ostao Pazar? Pazar je ostao onamo gdje su ?eljele i sanjale ostra??ene srpske i crnogorske elite.
Gledano sa ekonomskog stanovi?ta, sand?a?ke institucije i zna?ajni pojedinci treba da naprave jedan strate?ki ?in jedinstva kao ?tita za dalje rastakanje Sand?aka i da jasno odgovore na besmisao statisti?kih regiona gdje se gumicom bri?e Sand?ak. Ako se ovakav prijedlog zakona prihvati, Bo?njaci iz Sand?aka ?e biti ozna?eni kao statisti?ka gre?ka. Za?to srpski pa i bo?nja?ki politi?ari nemaju hrabrosti da ovo pitanje pojasne.
U svakom slu?aju, poja?an je interes javnosti za razloge cijepanja regije Sand?aka, jeste pojava diskriminatorskog prijedloga Zakona o regionalizaciji i ravnomjernom razvoju Srbije. Pitamo se za?to je to trebalo Srbiji da izvr?i diskriminaciju regije Sand?aka i Bo?njaka, ako se zna da Evropa tra?i integraciju, i humaniziranje odnosa me?u narodima. U ovom konkretnom slu?aju, da ponovim Bo?njaci se javljaju kao statisti?ka gre?ka. Za?to se onda marginalizuje pitanje Sand?aka, koje je bilo izuzetno aktualno u posljednjoj deceniji dvadesetog stolje?a kao i ranije od Berlinskog kongresa pa do Drugog svjetskog rata, kada je predlo?eno na AVNOJ-u, da bude federalna jedinica.
Zbog bavljenja Sand?a?kim pitanjem, kao ?to znate, li?no sam imao velike sudske procese, a otvoreni su i drugi montirani procesi u Novom Pazaru i Bijelom Polju, koji do dan danas nisu rije?eni. Zatim, Vlada Srbije i brojne njene institucije zavr?u ventil na svaku potra?nju sredstava za projekte iz Sand?aka. Zato sand?a?ki narod zaslu?uje, agilnije, obrazovanije i sposobnije li?nosti koje ?e ih predstavljati u cilju osmi?ljavanja ekonomskog preporoda Sand?aka.
Zavr?ne preporuke
Samo agilna i trezvena elita mo?e da sprije?i dalje nasilje nad Sand?akom, zatim dalju denacionalizaciju Bo?njaka, dalju asimilaciju Bo?njaka u Srbiji i Crnoj Gori (podsjetio bih samo na ?injenicu da je prije neki dan odr?an skup u Islamskoj zajednici u Baru, gdje su predstavljeni Crnogorci sve tri vjere, me?u kojima su bili i oficijalni predstavnici na?eg naroda koji nisu reagirali na ovu blasfemiju i uvredu. U svakom slu?aju, ovaj i drugi primeri daju povoda da moramo podrobnije razmi?ljati o svim problemima sa kojima se su?eljavamo.
Zacijelo, ne mo?emo tolerirati da budemo statisti?ka gre?ka, kao ipristajanje na razne statisti?ke regione koji potiru historijsku dimenziju postojanja na ovim prostorima.
Sastanak predstavnika bo?nja?kih organizacija, ustanova i institucija.
?alimo ?to su nekim bosanskim funkcionerima va?nije funkcije od statusa naroda kojem pripadaju. Gledano u cjelini bo?nja?ki narod je u Crnoj Gori izlo?en velikom poni?avanju i osporavanju. Zato sada?nja vlast Srbije i Crne Gore treba da preuzme na sebi odgovornost za budu?u apstinenciju na izborima, kao i neposlu?nost gras?ana prema re?imu. U svakom slu?aju sand?a?ko pitanje ?e uvijek biti za nas veliki izazov i otvoreni projekat. Zato je potrebno da dignemo glas rezolucijom ili deklaracijom, da afirmi?emo na?e vrijednosti, da uka?emo na na?e specifi?nosti zajedni?kog ?ivota na ovim prostorima, da uka?emo na na?u jo? jednom, kooperativnost u cilju pribli?avanja Srbije i Crne Gore Europi. Ukoliko ove dvije zemlje nemaju sluha za specifi?nost na?ih realnih zahtjeva onda se moramo obratiti relevantnim adresama u me?unarodnoj zajednici.