DECENTRALIZACIJA I REGIONALIZACIJA SRBIJE ZAOBILAZI REGIJU SAND?AK
Upisao Akica_ u 13/06/2009 21:40:56
U fokusu: Diskriminacija Beograda i Podgorice se nastavlja.
Autor:
Prof. Dr. ?efket KRCI?
Iznena?eni smo ?utnjom, i zatvaranjem o?iju pred goru?im problemima od strane sand?a?kih prvaka, koji su se discansirali i zaboravili na rezultate referenduma za autonomiju Sand?aka, koji je objavljen 25-27. oktrobra 1991. godine. Na temelju tih rezultata, nekada?nja diktatorska vlast Milo?evi?a je nudila kulturnu autonomiju Sand?aku, ?to sand?a?ki prvaci SDA i MNVS nisu tada prihvatili, ve? su tra?ili realnu teritorijalnu autonomiju, na europskim principima, gdje bi se rije?ila fundamentalna esencijalna i egzistencijalna prava svih gra?ana u multieti?kom Sand?aku, na temelju historijske, pravne, ekonomske i kulturolo?ke argumentacije. Na?alost, kada su Bo?njaci iz Sand?aka u?li u vlast u Beogradu i Podgorici, sve manje se u ?tampi pominje sand?a?ko pitanje. Na taj na?in, Beograd i Podgorica su sebi birali podobne kadrove iz Sand?aka. Pitamo se, da li je to europski, da zvani?nici iz Srbije i Crne Gore odre?uju tko mo?e biti a tko ne mo?e biti iz bo?nja?kog naroda u organima vlasti.
Ostale vijesti
Vladin prijedlog Zakona o regionalizaciji uzurbukao je duhove u regionalnom centru u Novom Pazaru. Napokon, postalo je jasno da je zvani?ni Beograd poslao poruku svijetu, da su pravni paragrafi protiv regije Sand?ak i historijske te?nje njegovih gra?ana. Statisti?ka podjela Srbije u sedam vje?ta?kih neprirodnih regiona, proglasila je prirodni region Sand?ak statisti?kom gre?kom?! Sada?nja procedura, regionalizacije i decentralizacije Srbije, iako se poziva na europska pravila u cjelosti je diskriminirala, ne samo regiju Sand?ak, ve? je dovela u pitanje pravni status Bo?njaka u ovoj konzervativnoj zemlji, koja uz diktatorsku vlast Crne Gore, ve? du?e vrijeme kuca na vrata Europske unije. Na?alost, ni sand?a?ki prvaci, koji su legalno izabrani, zaokupljenim li?nim interesima zatvorili su o?i pred ovim esencijalnim i egzistencijalnim pitanjem, koje je, ujedno postalo i hamletovsko. Svi pri?aju, da Srbija i Crna Gora te?e ka Europi, ali zacijelo, Europa, ukoliko ?eli da ima imalo morala, ne mo?e sebe prepoznati u njima.
Prijedlog Zakona o ravnomjernom regionlanom razvoju, o kojem ve? par dana, raspravlja Srpski parlament u Beogradu, jedan je od preduvjeta za br?i ulaz Srbije u Europsku uniju. To je konstatovano i na sjednici Nacionlanog savjeta za decentralizaciju, kako su istakli glasnogovornoci Vlade Srbije, ocjenjuju?i da ?e decentralizacija omogu?iti ?po dobijanju statusa kandidata svake godine povu?emo nekoliko desetina miliona eura za ravnomjerni regionalni razvoj.? Ostaje pitanje, ?ta se iza toga krije?
Me?utim, ovo je jedna floskula surovog beogradskog re?ima, prema vani, koji ima jedan ar?in prema svijetu, a drugi prema unutra?njosti. O tome svjedo?e i stavovi opozicionih lidera LDP i NS, koji su tra?ili, da taj famozni Zakon bude povu?en iz procedure, zato ?to je u cjelosti nepripremljen.
Jedan od naj?e??ih glasnogovornika i zastupnika ovog Zakona, pored predsjednika Tadi?a i potpredjednika ?eli?a je i arogantni ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mla?en Dinki?, koji svojim izjavama, kao iz rukava, di?e pra?inu, da ?e navodno ovaj Zakon omogu?iti ravnomjerniji regionlani razvoj. On navodi, da ?e Srbija biti podijeljena na sedam statisti?kih regiona ?a sve vi?e odluke vezanih za regionalni razvoj donosi?e se u regionima, a ne na centralnom nivou.?
Istim prijedlogom Zakona, prema ministru Dinki?u, predvi?eno je formiranje novih agencija koje ?e potisnuti stare (ga?enjem), koje ?e biti transformirane uz minimalne tro?kove. Prema njemu, ?od rada sedam regionalnih razvojnih agencija bi?e daleko vi?e koristi, nego ?to ?e ko?tati njihovo formiranje, jer se preko njih vuku sredstva iz evropskih pretpritstupih fonodova.?
Dalje, potpredsjednik Vlade ?eli?, istakao je, da je ovaj Zakon u skladu sa europskim ambicijama Srbije i da je on na?in da se obezbijedi podr?ka evropskog bud?eta za pobolj?anje ?ivota gra?ana, ali i dodao je on, ujedno je ?inicijalna kapisla za druge fondove.? U tom smislu, bez ?komadanja teritorije, jer je ovo samo statisti?ka podjela, do?lo bi do mnogo boljeg ?ivota.?
Sobzirom, da se radi o statisti?kim regionima, a prema slovu Zakona trebalo bi da ima najmanje dva miliona ?itelja, u tom smislu, regija Sand?ak nakon (referenduma 2006.), kada su se Srbija i Crna Gora razdvojila i pocijepala Sand?ak, ovaj region (Sand?ak) postao je ?statisti?ka gre?ka?, nao?igled svih dosada?njih predvi?anja, da ?e se Srbija i Crna Gora demokratizirati. Me?utim, europski propisi dolaze kasno u Srbiju i Crnu Goru, jer ih ove dvije zemlje krivo primjenjuju i to diskrimini?u?i prava Bo?njaka i drugih manjinskih naroda u ovoj zemlji. Sand?aku se ne mo?e vratiti regionlana autonomija, upravo iz razloga zato ?to bi i ostali regioni trebali imati regionlanu skup?tinu, koja bi funkcionisala po europskim pravilima. Upravo iz tih razloga u vremenu od 1992. pa na dalje, do pada diktatorskog re?ima 2005. godine u Sand?aku su bile postavljene, razne misije KEPS-a i OEPS-a, koje su istra?ivale i pratile razvoj ljudskih prava i sloboda u ovoj regiji.
Dakle, pred nama su veoma slo?ena pitanja koja tra?e br?u reakciju relevantinih subjekata, ukoliko se ne o?ekuje da i ovaj preostali dio stanovni?tva Sand?aka ne iscuri prema Zapadu, upravo iz razloga ?to se te?ka ekonomska kriza reflektuje na Sand?ak. Srbija i Crna Gora, zahtjevaju od raznih fondova od islamskih zemlja, velike benificije za izgradnju puteva i objekata u Sand?aku, ali ta sredstva ne dolaze u Sand?ak. Za sve to su odgovorni ?elnici Beograda i Podgorice, koji diskrimini?u i ugro?avaju gra?ane Sand?aka.
O ovom Zakonu, na temelju nekih izvje?taja nekih medija, ?ta se sve zbivalo u Parlamentu i drugim konsultacijama iza zatvorenih vrata, za sad mo?emo prenijeti samo stavove opozicionih lidera ?edomira Jovanovi?a (LDP) i Velimira Ili?a (NS). Naime, obojica su tra?ila od predsjednice Parlamenta dr. Slavice ?uki? ? Dejanovi? da iskosristi svoj utjecaj i ubijedi Vladu da povu?e ovaj famozni prijedlog Zakona iz procedure. Za liberala Jovanovi?a, ?ovaj akt je cijena mirovladaju?oj koaliciji.? I da ?definitivno nije interes Srbije pretvaranja Vojvodine u jedan region.? Prema Ili?u, ovaj pravni akt potpuno je nepripremljen. On isti?e, ?da je sve iskombinovano kako samo vladaju?oj koaliciji odgovara!? Na?alost, u vladaju?oj koaliciji sjede i ljudi iz Sand?aka!
Dinki? je oponirao oponentima, dr?e?i se stavova da ?e ?svi oni koji su proptiv ulaska Srbije u EU vjerovatno glasati protiv ovog Zakona, a oni koji podr?avaju br?i put ka EU ?e ga podr?ati. Volio bih da postoji koncenzus, ali uvjeren sam da ?e Zakon biti usvojen? ? naglasio je Dinki?, zaboravljaju?i da je u predizbojnoj kampanji svojim govorima i stvaranjem Saveza u Sand?aku obe?ao gra?anima Sand?aka regionalnu autonomiju.
Na?alost, pored Dinki?a i Ili?a, na obe?anje prema Sand?aku, zaboravili su i mnogo zvu?nija imena, kao ?to su: Tadi?, Ko?tunica i drugi, koji su izbore i visoka mjesta dobijali tijesnom pobjedom upravo zahvaljuju?i glasovima gra?anima Sand?aka, prvenstevno bo?nja?ke nacionalnosti.
Pred nama su veoma slo?ena pitanja koja tra?e br?u rekaciju relevantinih subjekata, ukoliko se ne o?ekuje da i ovaj preostali dio stanovni?tva Sand?aka ne iscuri prema Zapadu, upravo iz razloga ?to se te?ka ekonomska kriza reflektuje na Sand?ak. Srbija i Crna Gora, zahtijevaju od raznih fondova od islamskih zemlja, velike benificije za izgradnju puteva i objekata u Sand?aku, ali ta sredstva ne dolaze u Sand?ak. Za sve to su odgovorni ?elnici Beograda i Podgorice, koji diskrimini?u i ugro?avaju gra?ane Sand?aka.
Sand?a?ki prvaci zaboravili na referendumske rezultate iz 1991. g.
Bulatovi?, Milo?evi? i ?ukanovi?: Izmislili "dr?avu Sand?ak" da bi sproveli genocidnu politiku.
Otvaranje debate, o reginalizaciji i decentralizaciji Srbije, u cilju primjene Ustava (koji je zahvaljuju?i Bo?njacima 2006. g. usvojen), sada se jasno prikazuje o?igledna diskriminacija na djelu. Tom ?inu, zna?ajano doprinose i legalno izabrani ministri i poslanici Sand?aka, koji zatvaraju o?i pred problemima koji se sada javljaju od strane zvani?nog Beograda i Podgorice prema Sand?aku.
Pro?la su ona vremena, kada se Sand?aku i njenim gra?anima nametala odozgo rije?enja, kao ?to je to bilo za vrijeme ranijeg nenarodnog diktatorskog re?ima, koji je izmi?ljao ?dr?avu Sand?ak?. Zacijelo, to smo i tijekom te?kih sand?a?kih procesa 1992 - 2000. g., u vi?e navrata pisali u raznim kolumnama i ?asopisima, da je dr?ava Sand?ak izmi?ljotina Milo?evi?eve i ?ukanovi?eve policije, s jednim jedinim ciljem da ima opravdanja, da se izvr?i genocid i nad ovim nedu?nim i mirnim bo?nja?kim narodom Sand?aka.
Na taj na?in, dugo pri?eljkivanja rasprava o regionalizaciji i decentralizaciji, o?igledno zavr?ava u ambis, velikosrpskih i velikocrnogorskih interesa. Naime, ove dvije republike, nakon Referenduma 2006. g., o?igledno su se tajno dogovorile da pocijepaju Sand?ak. Jer, prema konceptu novog Zakona o decentralizaciji i regionalizaciji Crna Gora, zbog stanovni?tva (oko 600.000), ne bi mogla biti ni srpski region! U tom slu?aju, cijepanje Sand?aka, omogu?ilo je Crnoj Gori, da umjesto regiona postane nezavisna dr?ava! U tome se ogleda i funkcionalnost i nefukcionalnost dr?ave za neke narode Srbija i Crna Gora je majka, a za duge, kao Bo?njake, zacijelo je, ma?aha!
Sjetimo se samo montiranih sudskih procesa u Novom Pazaru i Bijelom Polju, tijekom 1993. ? 1999. godine, koji na?alost i do danas nisu zavr?eni, ?ime su Srbija i Crna Gora sami hap?enjem i osu?ivanjem politi?kih aktivista iz redova bo?nja?kih naroda, da direktno pomognu Srbe i Crnogorce u agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Danas i ova ?injenica zaboravlja! Za?to? Imamo jo? jednu veoma te?ku informaciju, jedini preostali politi?ki aktivist, zatvorski osu?enik Rifat Veskovi? (Bijelo Polje), zbog svoje bezbjednosti mora zatra?iti azil u nekoj od demokratskih zemalja, jer mu pored ?ukanovi?eve policije prijete hadalji i ?uturumi iz bo?nja?kog naroda koji su u savezu sa ?ukanovi?em. Zato, pozivamo sve trezvene Bo?njake da stanu uz stranu Veskovi?u, jer je sa Harunom Had?i?em i drugima robijao bez ikakvog razloga.
Iznena?eni smo ?utnjom, i zatvaranjem o?iju pred goru?im problemima od strane sand?a?kih prvaka, koji su se discansirali i zaboravili na rezultate referenduma za autonomiju Sand?aka, koji je objavljen 25-27. oktrobra 1991. godine. Na temelju tih rezultata, nekada?nja diktatorska vlast Milo?evi?a je nudila kulturnu autonomiju Sand?aku, ?to sand?a?ki prvaci SDA i MNVS nisu tada prihvatili, ve? su tra?ili realnu teritorijalnu autonomiju, na europskim principima, gdje bi se rije?ila fundamentalna esencijalna i egzistencijalna prava svih gra?ana u multieti?kom Sand?aku, na temelju historijske, pravne, ekonomske i kulturolo?ke argumentacije. Na?alost, kada su Bo?njaci iz Sand?aka u?li u vlast u Beogradu i Podgorici, sve manje se u ?tampi pominje sand?a?ko pitanje. Na taj na?in, Beograd i Podgorica su sebi birali podobne kadrove iz Sand?aka. Pitamo se, da li je to europski, da zvani?nici iz Srbije i Crne Gore odre?uju tko mo?e biti a tko ne mo?e biti iz bo?nja?kog naroda u organima vlasti.
Sand?ak u XXI stolje?u
Danas kada je najpotrebnije raspravljati o Sand?aku i njegovoj budu?nosti, gotovo da nema relevatnih subjekata, koji bi organizirali znanstveni skup na ovu goru?u temu. Oni koji bi imali jo? hrabrosti nemaju za to finansijskih sredstava, a oni brojniji se bave vlastitim problemima.
Jedan od malobrojnih skupova koji su u novije vrijeme odr?ani u Sand?aku, bila je i rasprava ?Sand?ak identitet u procepu starog i novog? (2008.) u organizaciji Helsin?kog odbora za ljudska prava u Srbiji i Sand?a?kog odbora za ljudska prava iz Novog Pazara, ?iji rezultat je istoimena publikacija koja se skorije pojavila u skromnom tira?u od 500 primjeraka na 295 strana. Na?alost, iako iza ove publikacije, kao izdava?a, stoji ime hrabre Sonje Biserko, ovaj zbornik nije pokazao domet jedne istinske i reprezentativne publikacije o Sand?aku, upravo iz razloga, ?to pored sudionika sa strane u spomenutoj raspravi nisu sudjelovali relevantni subjekti iz Sand?aka, koji bi podigli nivo znanstvene interpetacije sand?a?kih ideja i dali konkretnu viziju sand?a?ke budu?nosti. Tu prije svega mislimo, na imena, kao ?to su: prof. dr. Rasim Muminovi?, prof. dr. Sait Ka?apor, prof. dr. Ferid Muhi?, akademik dr. Ja?ar Red?epagi?, prof. dr. Enes Pelidija, prof. dr. Rasim Daci?, prof. dr. Hasan Hani?, prof. dr Sefer Me?edovi?, prof. dr Mehmed Meta, prof. dr. Raif Hajdarpa?i?, mr. Harun Had?i? i drugi, koji su mogli da ponude ozbiljnu argumentaciju za rje?avanja golemog sand?a?kog pitanja, a ne da publikacija ?Sand?ak identet u procepu starog i novog? do?e na svijet bez istinske poruke.
Zbog toga, potrebno je, da uz pomo? agilnih intelektulaca i vrijednih biznismena iz dijaspore, da se u ?to kra?em roku organizira u Novom Pazaru Me?unarodni znanstveni skup s fundmanetalnom temom ?Sand?ak u XXI stolje?u?.
Potrebno je, da uz pomo? agilnih intelektulaca i vrijednih biznismena iz dijaspore, da se u ?to kra?em roku organizira u Novom Pazaru Me?unarodni znanstveni skup s fundmanetalnom temom ?Sand?ak u XXI stolje?u?.
Umjesto zaklju?ka
Na?a je ?elja, gledano iz Sand?aka, da budemo otvoreni, da Srbija i Crna Gora nastave svom demokratskom snagom na putu razvoja procesa europske integracije, kako bi ostvarili krajnji cilj, a to je ?lanstvo u Eurpskoj uniji. Bezbeli, to je i veliki korak i sam izazov za Sand?ak, jer ?e procesi integracije izbrisati mnoge granice i vje?ta?ke punktove, a time i otvoriti nove puteve razvoja sand?a?kog dru?tva.
Sjetimo se, samo obe?anja visokih srpskih funkcionera od prije tri godine (2006. g.), prilikom usvajanja novog Ustava, kada je gra?anima Sand?aka obe?ana regionalna autonomija. Zato su gra?ani Sand?aka svojim glasovima doprinijeli usvajanjem tog Ustava. Ali, od obe?anog regiona izgleda, da nema ni?ta! U tome se ogleda nefunkcionalnost Srbije kao dr?ave, koja permanentno diskrimini?e manjinske narode. Sand?ak kao region ima sve uvjete da egzistira, ne samo historijske, ve? i ekonomske, konfesionalne, etnolo?ke i kulturolo?ke sadr?aje tradicije i naslije?a. Sve to svjedo?i, da se radi o specifi?nom europskom regionu, koji u sebi sadr?i sve elemente sadr?aja ?to Europa danas tra?i: multieti?nost, multikonfesionlanost, multipoliti?nost, parlamentarizam, toleranciju i dobrosusjedske odnose. Me?utim, ako je sve ovo istina, a prijedlog Zakona o regionalizaciji bude usvojen, eto jo? jednog dokaza da zvani?na Srbija svojim propisima ekonomski, politi?ki, kulturolo?ki gu?i Sand?ak.
Ostaje da se Matica Bo?njaka Sand?aka, u skladu sa svojom orijentacijom ? da govori u ime svijesti, savjesti i du?e naroda ? da se obrati Ustavnom sudu R. Srbije za za?titu nacionalnih, regionalnih interesa gra?ana. Zatim, ukoliko i to ne bude pomoglo, da idemo dalje pred relevantne europske institucije, da zatra?imo za?titu manjinskih prava i sloboda Bo?njaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Dok privodimo kraju tekst kolumne, o ovoj te?koj temi, obrati nam se jedan kolega sa fakulteta s pitanjem: ?Za?to vi to radite, kad to nije pla?eno? A to ?to vi radite, ne rade oni, koji za to primaju debelu pla?u!? No comment!
Autor je profesor filozofije na Univerzitetu u Novom Pazaru i predjednik Matice Bo?njaka Sand?aka